Imam jednu limetu u vrtu. Zanima mogu li uzgojiti limetu iz sjemena, odnosno skupiti i osušiti koštice te ih posijati?

ODGOVOR

Limeta (Citrus aurantifolia) je višegodišnje zimzeleno drvo kojenaraste od 3 do 5 metara visine. Potječe iz jugoistočne Azije, apripada porodici Rutaceae, skupini agruma. Za uzgoj limete najviše pogoduje tropska klima koju karakterizira visoka dnevna temperatura i vlažnost zraka. Osjetljiva je na mraz, ali i na predugo izlaganje izravnom sunčevom svjetlu što može uzrokovati opekline na lišću i kori.

Budući da je riječ o dugoživućem stablu, pravilan odabir mjesta sadnje vrlo je značajan za rast i rodnost stabla. Stablo limete najbolje uspijeva na dobro dreniranim, tj. propusnim tlima; na osunčanim i provjetravanim položajima, zaštićenim od hladnih vjetrova.Sadnja biljaka u toplim područjima može se obaviti tijekom cijele godine. U hladnijim umjerenim područjima najbolje je saditi u rano proljeće. U hladnijim klimatskim uvjetima limeta se može uzgajati uzaštićenom prostoru i u lončanicama minimalno zapremine 50 litara.

Limeta se može razmnožavati iz sjemena. Sjemenke se moraju skladištiti u vlažnim uvjetima barem 5-6 mjeseci prije sjetve. U protivnom neće klijati. Najčešće se limeta razmnožava cijepljenjem na podloge kao što su divlji grejpfrut, cleopatrai sl. Njih karakterizira niska osjetljivost na gljivična oboljenja, tzv. gumoze (Phytophtora). Limeta se može uzgajati u obliku stabla ili živice. Mlade biljke, u prvim godinama nakon sadnje brže rastu te ih je potrebno češće zalijevati, jednom do dva puta tjedno. Preporuka je limetu zalijevati kad je tlo u promjeru 8 – 10 cm oko korijena suho. Gnojidba mora biti uravnotežena, a najbolje je koristiti specijalizirana gnojiva namijenjena agrumima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStolisnik za perad
Sljedeći članakSlatki jednogodišnji pelin
Avatar
Rođena je 1971. godine u Splitu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1995. godine. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranila 2010. godine. Od 2003. godine radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Zavodu za biljne znanosti. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine. Rođena je 15.08.1971. godine u Splitu. Nakon završene Srednje poljoprivredne škole u Kaštel Štafiliću 1989. godine upisuje se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Magistrirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju na temu 'Reproduktivna kompatibilnost sorata trešnje' obranila je 2010. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. godine radi na Zavodu za biljne znanosti Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. U zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 2012. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i naslovnog docenta 2013. godine. U svom znanstvenom i stručnom radu bavi se prikupljanjem i očuvanjem autohtonih voćnih vrsta te reproduktivnom biologijom voćaka. Voditeljica je i suradnica većeg broja domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata. Sudjelovala je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavila je više od 20 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala u izradi stručnih studija i strategija za razvoj mediteranske poljoprivrede. Od 2008. do 2014. godine radila je na Međusveučilišnom studiju 'Mediteranska poljoprivreda' kao suradnik na modulima iz područja voćarstva. Suradnica je Gospodarskog lista od 2016. godine.