Na koji način spriječiti ili umanjiti štete od raznih životinja u voćnjaku tijekom zime?

Voluharice i miševi čine veliku štetu u voćnjaku, a posebno na tek zasađenim voćkama. Voluharice se tijekom ljeta zadržavaju na neobrađenom tlu, dok zimi buše hodnike oko voćaka i izgrizaju mlado korijenje i koru u zoni korijenovog vrata. Zbog šteta koje ovi glodavaci prouzrokuju voćka oslabi i može se osušiti. Zbog oslabljenog korijena ne može se čvrsto držati u tlu pa se može srušiti uslijed jakog vjetra. Tijekom pregleda površina potrebno je zatrpati sve pronađane rupe, a idući dan ponovno one rupe koje su aktivne. U te rupe može se staviti usitnjeno staklo npr. te potom zatrpati tlom. Također, mogu se postaviti lovke u koje se glodavci uhvate. Za suzbijanje poljskih glodavaca koriste se pripravci poput Brodilon mamac i Brodilon pelete koji su registrirani za tu namjenu. Redovito obrađivano tlo i uklanjanje korova uvelike smanjuju populaciju glodavaca jer se ruše njihovi hodnici, a sami glodavci se izlažu opasnosti od ptica grabljivica. Zečevi najviše štete prave u nasadima starim do pet godina. Zimi glođu koru na donjim dijelovima voćke do visine do koje mogu doprijeti. Zbog kore koja je oglodana smanjuje se dovod hraniva pa se voćka može osušiti. Zečevi najčešće kreću glodati koru već u ranu jesen, odmah nakon opadanja lišća, a štete se pojačavaju kad padne snijeg. Ograđivanje voćnjaka iziskuje velika novčana ulaganja, pa mnogi voćari razmišljaju o drugim metodama zaštite. U tu svrhu koriste se razne metalne ambalaže, drvene letvice, slama i kukuruzovina, ali to traži dosta truda i materijala te česti nadzor. No, danas se na tržištu mogu kupiti namjenske mreže za zaštitu od divljači. Te mreže postavljaju se u “jednom potezu”, a izvrsne su zbog svoje fleksibilnosti jer se šire sa rastom debla. Jednom postavljena mreža daje trajniju zaštitu. Jedna od takvih mreža je i Tubex fruit wrap koja se individualno postavlja na svaku voćku, a brzo se i lako instalira. Dodatna prednost je što se raspada u određenom vremenu, a kasnije zbrinjavanje otpada nije potrebno. Osim mreža, riblje ulje daje izvrsne rezultate. Ribljim uljem namažu se grančice ili štapići koji se kasnije vežu oko stabla. Visoka divljač, srne i jeleni grizu grančice i hrane se s njima. Sadnice se najčešće zaštite postavljanjem ograde no ova mjera je dosta skupa. Osim postavljanjem žice, voćke se mogu zaštititi i kemijskim putem. Na tržištu postoje repelentna sredstva kojima se odbija divljač, a primjenjuju se prskanjem i premazivanjem. Danas se kriste razne emuluzije i masti kojima se voćke premazuju. Sumporna mast je definitivno jedna od češće korištenih preparata, a priprema se tako da se 900 grama lanenog ulja pomiješa sa 100 grama sumpora. Premazivanje stabala potrebno je obaviti po lijepom i suhom vremenu kako bi se sredstvo osušilo. Ljudska kosa također odbija srne. Sakupljenu kosu (sa četke ili češlja) potrebno je staviti u prozirnu čarapu i zakačiti za voćku. Kosa miriše na čovjeka pa ih miris odbija, a kako kosa dugo ne truli efikasna je zaštita. Vezivanje CD ili DVD diskova također je dobra metoda zaštite jer se diskovi okreću na vjetru pa blješte i plaše životinje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje