Bilo da se radi o cvijeću, povrtnim kulturama, voćnim grmovima ili trajnicama, (mlade) biljke trebaju stalne uvjete okoline svjetlosti, temperature i dovoda zraka. Štoviše, temeljito čišćenje i dezinfekcija jednako su važni. Nisu samo biljke te koje se osjećaju kao kod kuće u stakleniku: klice, štetočine i slično također vole toplinu i vlagu.

Dubinsko čišćenje u zatvorenom prostoru

U Europi se staklenici za uzgoj povrća prvenstveno nalaze u Njemačkoj, Španjolskoj i Nizozemskoj. Dolaze u mnogo različitih veličina i nalaze se na mnoštvu različitih mjesta – ova dva čimbenika, zajedno s biljkama koje se uzgajaju, određuju prirodu potrebnih zadataka čišćenja. Posebno intenzivno čišćenje potrebno je u staklenicima za usjeve kako bi se u toploj, vlažnoj, stakleničkoj klimi suprotstavili bolestima i uzročnicima bolesti te kako bi se mjere zaštite bilja svele na najmanju moguću mjeru ili ih u potpunosti eliminirale. Kako bi se učinkovito uklonile sve klice i štetni organizmi, unutrašnjost staklenika temeljito se čisti u prosjeku jednom ili dva puta godišnje. Da biste to učinili, sve biljke, lonci, police za biljke i ostala oprema moraju se ukloniti iz staklenika. Čišćenje se često provodi u dijelovima, a pojedina područja se čiste u skladu s tim.

OGLAS

Stakla, police za biljke i sustavi opskrbe

Staklenici se uglavnom sastoje od staklenih ploča, polikarbonata ili plastičnih ploča s dvostrukim stijenkama. Za folijske tunele na terenu koriste se prozirni plastični materijali. Stakla i folija propuštaju svjetlost i toplinu, ali zadržavaju UV zračenje od biljaka. Ovisno o veličini staklenika, za čišćenje stakala iznutra preporučuje se visokotlačni čistač u kombinaciji sa setom za čišćenje fasada. Sastoji se od teleskopske cijevi (dužine 7 do 14 metara) i četke.

Ovisno o stupnju zaprljanosti, može se koristiti čak i s valjkastom četkom koja se pokreće visokim pritiskom. Time se uklanja tvrdokorna prljavština. Za čišćenje se može koristiti voda iz slavine, no savjetuje se osmozna voda (filtrirana voda iz slavine gotovo bez štetnih tvari). Za korištenje četke dovoljan je normalan pritisak slavine. Čak i prljavština na policama postrojenja, cjevovodi koji opskrbljuju biljke vodom i hranjivim tvarima te sustavi tračnica za vagone za žetvu mogu se lako očistiti hladnom ili vrućom vodom pod visokim pritiskom.

Čišćenje podova

Tlo, beton, staze u polju: pod se razlikuje ovisno o lokaciji staklenika i usjevima koji se uzgajaju. U staklenicima srednje veličine s teksturiranim betonskim podom preporučuje se čistač odgovarajuće veličine ili usisivač. Kod usisivača, prašina nastala tijekom čišćenja također se skuplja i filtrira pomoću usisnog ventilatora – to je ono što ovu varijantu čini posebno korisnom u staklenicima. Ako je pod jako prljav, možete koristiti i sredstvo za čišćenje površina (nastavak za visokotlačni čistač s rotirajućim četkama).

Tvrdi podovi se lako čiste uređajem za metenje i usisavanje. Za velike površine preporučuje se model za vožnju

Kad je riječ o visokotlačnom čišćenju, mobilni uređaji obično su alat izbora u staklenicima jer su potrebni u brojnim područjima, a dokazali su svoju fleksibilnost. Stacionarni sustavi povremeno se postavljaju u vrlo velike staklenike i obično se njima upravlja s više mlaznih cijevi odjednom na različitim mjestima upotrebe. Kod strojeva za toplu vodu obično nisu potrebna sredstva za čišćenje. Međutim, ako se koristi hladna voda pod visokim pritiskom, savjetuje se upotreba odgovarajućeg sredstva za čišćenje ovisno o stupnju zaprljanosti. Biološki agensi su prikladni za korištenje u staklenicima, jer će područja kasnije ponovno doći u kontakt s biljkama. Upotreba uređaja za ribanje i usisavanje je rjeđa i preporučuje se u vrlo velikim staklenicima s glatkim, tvrdim podovima.

Ako je pod jako prljav, možete koristiti sredstvo za čišćenje površina (nastavak za visokotlačni čistač s rotirajućim četkama)


Naknadna dezinfekcija za biološki čist okoliš

Kako biste uklonili potencijalne patogene kao što su grinje ili plamenjača, unutrašnjost treba dezinficirati nakon svakog temeljitog čišćenja. U malim staklenicima to se može učiniti korištenjem ekoloških proizvoda poput octene ili limunske kiseline. U velikim staklenicima obično se koristi kemijska dezinfekcija – često putem fumigacije. Ako veličina staklenika dopušta upotrebu uređaja za ribanje i usisavanje, dezinficijens se također može primijeniti na taj način pomoću pribora za dezinfekciju sprejom.

Kad je riječ o visokotlačnom čišćenju, mobilni uređaji obično su alat izbora u staklenicima, jer su potrebni u brojnim područjima i dokazali su svoju fleksibilnost


Za podove je potrebno redovito održavanje

Svakodnevnu prljavštinu poput prašine, lišća ili zrna pijeska potrebno je redovito uklanjati. Osim usisivača, metla se preporučuje za posebno uske prostore – tj. gdje je preusko za stroj. Općenito, ručno čišćenje diže više prašine od usisivača. Čisti podovi također pomažu u očuvanju sigurnosti na radu u stakleniku. Opremu kao što su metle, lopate, kante itd. također je potrebno redovito čistiti. Za to je idealna krpa ili visokotlačni čistač za veću zaprljanost.

U staklenicima srednje veličine s teksturiranim betonskim podom preporučuje se pometač odgovarajuće veličine ili uređaj za metenje i usisavanje


Čišćenje vanjske strane stakala za optimalne svjetlosne uvjete

Kako bi biljke imale dovoljno svjetla u svakom trenutku, potrebno je redovito uklanjati prljavštinu i naslage sa staklenih ili plastičnih ploča staklenika, uključujući i izvana. Posebno u staklenicima u kojima se uzgaja povrće kao što su rajčice, paprike i patlidžani, svjetlosni faktor je ključan za rast biljaka. Preporučujemo vanjsko čišćenje nekoliko puta godišnje. U drugim staklenicima, primjerice za cvijeće, čišćenje se obično provodi jednom godišnje – u isto vrijeme kad i unutrašnjost. Za vanjski dio staklenika preporučuje se visokotlačni čistač ili kombinacija s kompletom za čišćenje fasada. Ovisno o stupnju zaprljanosti, može se koristiti odgovarajuće sredstvo za čišćenje. Ono bi trebalo biti ekološki prihvatljivo i ne bi trebalo zagađivati tlo ili podzemne vode. U tu svrhu prikladna su sredstva koja sadrže fluor, benzalkonijev klorid ili lake kiseline poput octene ili limunske kiseline.

Kako bi biljke imale dovoljno svjetla u svakom trenutku, potrebno je redovito uklanjati prljavštinu i naslage sa staklenih ili plastičnih ploča staklenika, uključujući i izvana

Ostali zadaci čišćenja u rasadnicima: prodajni prostori, skladišta i logistički prostori

Kako bi se stvorilo sigurno okruženje za biljke i zaposlenike, potrebno je redovito čišćenje u rasadnicima i staklenicima kao i proizvodnim pogonima. U prodajnom prostoru svakodnevno se talože prašina, mrvice i sl. Ovisno o površini poda, za ovu vrstu prljavštine preporuča se pometač ili mokro-suhi usisivač – potonji se može koristiti i za uklanjanje malih lokvica vode bez problema. U vrlo velikim rasadnicima također može biti dobra ideja koristiti stroj za ribanje i usisavanje. U rasadniku je područje iza prodajnog pulta zahvaćeno zelenim otpadom, malim komadićima papira ili komadićima plastike od vezanja i zamatanja cvijeća i zelenih biljaka. Oni se mogu lako ukloniti lopaticom za smeće i četkom, ili po izboru praktičnim mokrim i suhim usisivačem.

Sam prodajni pult možete održavati čistom i suhom krpom. Osobito veći rasadnici imaju poseban skladišni i logistički prostor. Ovisno o uzgoju, ovdje se razvrstava i pakira rezano cvijeće ili se klasira povrće prema veličini i kvaliteti. Proizvodi se zatim pakiraju u košare ili na palete. S paleta na pod padaju prašina, komadići papira, folija, ljepljiva traka za pakiranje ili iverje drveta. Tu grubu prljavštinu treba ukloniti ručno. U protivnom postoji opasnost od začepljenja strojeva ili zahvatanja materijala u valjkastu četku. Ova gruba prljavština može se ukloniti metlom ili skupljačem otpada. Zatim je preporučljivo pod očistiti mokrim i suhim usisivačem ili uređajem za ribanje i usisavanje. Izbor uređaja ovisi o vrsti i površini poda.

Svakodnevnu prljavštinu poput prašine, lišća ili zrna pijeska potrebno je redovito uklanjati. Za veće površine preporuča se uređaj za metenje i usisavanje za praktično i učinkovito čišćenje

Usisivač za mokro i suho usisavanje također je idealan za police i skladišne prostore. Čišćenje transportnih kolica preporučuje se toplom ili hladnom vodom pod visokim pritiskom – uz dodatak odgovarajućeg sredstva za čišćenje prema potrebi ovisno o stupnju zaprljanosti. Za strojeve za pakiranje dobra je ideja raditi s uobičajenim crijevom za vodu, visokotlačnim čistačem ili parnim usisivačem.

Područje iza prodajnog pulta ili oko stola za pakiranje u rasadniku zahvaćeno je zelenim otpadom, malim komadićima papira ili komadićima plastike. Oni se lako mogu ukloniti praktičnim usisavačem za mokro i suho usisavanje



Više informacija o rješenjima za čišćenje u poljoprivredi pronađite ovdje: https://www.kaercher.com/hr/ciljne-skupine/poljoprivreda.html

Prethodni članakObilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane
Sljedeći članakVučji pir – mladom Goraninu vukovi izmasakrirali pola stada ovaca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.