Proizvodi bakterijskih gnojiva pod robnom markom AZOTER® na tržištu su već gotovo 30 godina. Tvrtka AZOTER Trading s.r.o. svake godine sa suradnim institucijama priprema niz različitih pokusa s ciljem neovisne provjere učinkovitosti svojih proizvoda, zbog čega je 2021. godine uspostavljen pilot / polu-proizvodni pokus s pripravkom AZOTER F na ozimoj pšenici.

Cilj je bio utvrditi može li se uštedjeti na unosu mineralnog dušika i zamijeniti ga bakterijskim pripravcima koji vežu atmosferski dušik, a ne smanjiti prinos.

OGLAS

Pokus je bio smješten u području Litomyšl u regiji Pardubice u Češkoj. Nadmorska visina lokacije se kretala u rasponu od 450-500 m n.v. Veličina pojedinačnih parcela bila je 0,35 – 0,39 ha. AZOTER F primijenjen je u jesen prije sjetve ozime pšenice i odmah nakon primjene u tlo inkorporiran kompaktorom.

Pokus je proveden radi usporedbe na različitim uvjetima tla. Pri tome su se uspoređivale varijante standardne gnojidbe i sa smanjenom dozom gnojidbe u kombinaciji s primjenom pripravka AZOTER F. Najrelevantnija za ocjenu bila je usporedba kontrolne varijante s primjenom 100% doze dušika i varijanta 75% doze dušika + AZOTER F. Ukupna doza dušika (100%) određena je na 180 kg N. ha-1. U varijantama gdje je doza dušika iznosila 75%, zadnja kvalitativna prihrana bila je izostavljena. Smanjena doza je tako odgovarala 45 kg N. ha-1.

Sljedeći grafikon prikazuje prosječne rezultate prinosa iz kojih proizlazi da je uz pomoć  bakterijskog pripravka AZOTER F, unatoč ušteđenoj dozi dušika, ostvaren nešto veći prinos nego kod kontrole. Razlika u prinosu iznosila je 340 kg/ha zrna ili povećanje od 3% u korist pripravka AZOTER F.

Grafikon: Usporedba prosječnih prinosa pri primjeni 100% doze dušika i smanjene doze + AZOTER F

Moguća ušteda bez smanjenja prinosa

Rezultati pokazuju da je moguće uštedjeti unos mineralnog dušika u razdoblju proizvodnje ili posljednjeg (kvalitativnog) prihranjivanja ozime pšenice i time ne smanjiti prinos. Naprotiv, ako nam propisi (npr. nitratna direktiva) više ne dopuštaju povećanje doze dušika za prihranu usjeva, moguće je povećati ukupnu dozu dušika pripravkom AZOTER F.

Smanjenje ukupne primijenjene doze dušika, putem mineralnih gnojiva, pri uzgoju ozime pšenice, može se provesti osobito u proljetnim mjesecima. I to smanjenjem zadnjih doza gnojidbe odnosno njihovim izostavljanjem.

Ovaj pokus bio je usmjeren samo na uštedu dušika, no bakterijsko gnojivo AZOTER F opskrbit će biljke i potrebnim fosforom i kalijem. Isto tako i uz pomoć prisutne gljive Trichoderma atroviride ojačat će i zdravlje biljke.

Prednosti AZOTER F

AZOTER F sadrži, osim mikoparazitske gljive Trichoderma atroviride, tri vrste sojeva bakterija. One imaju važnu ulogu u održavanju i obnavljanju bioloških svojstava i produktivnosti tla. Sudjeluju u asimbiotičkoj fiksaciji atmosferskog dušika i potpomažu procese razgradnje organske tvari u tlu. Potpomažu dostupnost važnih makrobiogenih elemenata u tlu iz netopivih oblika u pristupačne oblike. Azotobacter chroococcum i Azospirillum brasilense sudjeluju u asimbiotičkoj fiksaciji atmosferskog dušika i tako ga čine dostupnim biljkama. Bacillus megaterium, s druge strane, sudjeluje u dostupnosti fosfora. Koristeći ove procese u kombinaciji s prisutnom celulozom, broj bakterija koje razgrađuju celulozu u tlu brzo raste.

Ove bakterije ubrzavaju proces razgradnje organske tvari tla i ostataka nakon žetve. Metabioza, koja nastaje kao posljedica primjene bakterija nakon inokulacije tla, pojačava mikrobiološku aktivnost tla. Njihov broj se višestruko povećava, a procesi razgradnje ostataka nakon žetve se ubrzavaju. To dovodi u raznim tehnologijama obrade tla, posebice minimizacijske, do značajnog pojednostavljenja.  

Mikrobni život u tlu odnosno brojnost i sastav mikroorganizama utječe na sve vitalno bitne procese u tlu, počevši od plodnosti tla pa sve do otpornosti kultiviranih biljaka na bolesti. Sa značajnim smanjenjem opskrbe organskim gnojivima i povećavanjem doza industrijskih gnojiva i pesticidne kemije, međutim bakterijska mikroflora, koja je bitna za tlo, značajno je smanjena i već je na rubu izumiranja u nekim tlima. Mnogi uzgajivači ne samo u Slovačkoj, već i u Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Ukrajini, Poljskoj, Rumunjskoj i Moldaviji imaju dugogodišnja pozitivna iskustva s primjenom AZOTER F-a.

Detaljniji opis cijelog pokusa i rezultate s pojedinih lokacija, zajedno s analizom kakvoće zrna, možete pronaći na web stranici tvrtke AZOTER Trading s.r.o. www.azoter.hr

Prethodni članakBakterije za otapanje netopivih fosfata u tlu
Sljedeći članakPrijavite se na 26. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH  i 25. Izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.