Na moru se suše biljke koje dugo održavam. Kod lavande (tj. lavandina) je prvo krenulo iz unutrašnjosti biljke prema van i bili su sivi listovi. Na kraju se posušila gotovo cijela biljka. Sad me počelo brinuti jer je počeo žutiti ružmarin koji je do nedavno bio zelen, a isto se dešava s pitosporom. Pomislio sam da nedostaje neki element, ali bojim se da nije to jer na inače kamenom tlu i bez previše kiše je dovoljno što povremeno zalijem biljke tekućim gnojivom.
ODGOVOR Zbog globalnih klimatskih promjena i širenja nekih uzročnika bolesti (i štetnika) od početka novog milenija bilježi se masovnije propadanje lavande, najprije u Francuskoj (primjerice, u razdoblju 2003.-2010. propalo oko polovica francuskih nasada lavande), a zadnjih godina sličnu pojavu bilježimo u našoj zemlji (naročito na otoku Hvaru). Uzroci propadanja lavande su neživog i živog podrijetla. Prema francuskim podatcima glavni razlog masovnog propadanja lavande u posljednjih 20-ak godina je uzročnik bolesti iz skupine fitoplazma (bakterijama slični organizmi koji začepljuju žilno staničje biljke). Fitoplazme se aktivno šire zaraženim biljnim materijalom i kukcima iz skupine cikada (cvrčci).
Sušenje u bilo koje doba godine
Ovaj uzrok propadanja lavande u Francuskoj je sličan propadanju vinograda od fitoplazmatske zlatne žutice (Grapevine Flavescence dorée). Simptomi propadanja na starijim biljkama lavande (lavandina) se očituju kao djelomično ili potpuno sušenje nadzemnog dijela. Izdanci s listovima i cvjetnim klasovima poprimaju sivu boju. Ponekad iz odrvenjelog dijela stabljike izbijaju novi, mladi izdanci koji su “klorotični” (svjetlo zelene ili žućkaste boje). Biljke se ne oporavljaju. Sušenje i propadanje biljaka se javlja u bilo koje doba godine. Mlade biljke uglavnom potpuno propadaju: poprimaju smeđe-sivu boju i nema regeneracije. Istraživanja provedena od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu, hranu i selo potvrđuju samo u jednom nalazu pojavu fitoplazmoze lavande (na otoku Hvaru). Također, potvrđeni su i neki drugi uzročnici bolesti koje dovodimo u vezu s naglim i prijevremenim sušenjem biljaka.
To su (pseudo)gljivični patogeni mikroorganizmi koji se održavaju u zemljištu (npr. Phytophthora parasitica, Armillaria mellea), ali nije potvrđen samo jedan uzročnik bolesti koji je “optužen” za propadanje većine nasada lavande (lavandina) u našoj zemlji. Također, klimatski ekstremni uvjeti imaju značajan utjecaj na prijevremeno propadanje lavande (lavandina), pa jasnog odgovora zašto propadaju ovi nasadi na našim otocima (Hvaru) još uvijek nema.
Preporuke
Preporuka: potpuno osušene biljke lavande (lavandina), ružmarina i pitospore preporučujemo izvaditi te uništiti (najbolje spaljivanjem) ili povratnim rezom do zdravog tkiva ukloniti zaražene izdanke. Kod obnove bilja ne preporučuje se unositi strani sadni materijal.
Nije dobro na isto mjesto iz kojeg je izbačena zaražena biljka (ili na mjestima gdje je iskrčena prirodna vegetacija: makija ili šuma) unutar dvije godine ponoviti sadnju hortikulturnim vrstama. Presadnice prije sadnje umočiti u otopinu korisnih mikroorganizama – biološka zaštita te ih nakon sadnje zalijevati istom otopinom. Preporučujemo zalijevanje i prskanje biljaka bez simptoma s neželjenim posljedicama otopinom korisnih mikroorganizama: biološka zaštita (npr. Bacillus subtilis ili Bacillus amyloliquefaciens i/ili Bacillus megaterium i/ili Saccharomyces sp.).
Mogu se nabaviti u pripravcima kao mikrobiološki stimulatori (npr. “Ekstrasol” ili “BioLife” ili “Pro-Bac” ili “Mikroorganizmi” i sl.) ili kao biološki fungicidi (npr. Taegro WP, Serenade ASO SC, Serifel WG ili Fungisei SC). Mikrobiološke stimulatore možete nabaviti bez potvrde za sigurno rukovanje i primjenu sredstva za zaštitu bilja, ali istu morate posjedovati ako kupujete biološke fungicide. Dobro je redovito pratiti pojavu neželjenih organizama životinjskog podrijetla, naročito kukaca koji sišu biljne sokove na osjetljivim hortikulturnim vrstama (npr. lisne i štitaste uši, cikade ili cvrčci, resičari ili tripsi, štitasti moljci i dr.).
Za njihovo suzbijanje možete koristiti kemijski insekticid dopušten za amatersku primjenu: Mospilan SG (0,025-0,05 %). U ekološkom uzgoju se mogu umjesto njega koristiti botanički ili biljni pripravci na osnovi indijskog jorgovana (azadiraktin): npr. Azatin EC (0,1-0,15 %) ili NeemAzal T/S (0,2-0,3 %). Tretiranja ukrasnog bilja svim navedenim (preporučenim) pripravcima treba ponavljati nekoliko puta
 od početka novog milenija bilježi se masovnije propadanje lavande){kind=link}