Na okućnici imam dugogodišnji nasad bambusa kojeg koristimo za kolce podupirače u vrtu, međutim počeo se nekontrolirano širiti prema korisnom dijelu vrta (povrtnjak) te na travnjak. Uništavanje mladih izbojaka ne daje rezultate jer se i dalje širi putem podzemnih rizoma-korijena pa vas molim za savjet kako suzbiti daljnje napredovanje ove biljke, a namjera nam je da ga u cijelosti uklonimo s okućnice?

ODGOVOR

Bambus se smatra jednom od najproblematičnijih višegodišnjih ukrasnih invazivnih vrsta. Njegov uzgoj na okućnicama često dovodi do nekontroliranog širenja jer podzemni izdanci (rizomi) formiraju gustu mrežu koja se može širiti i do 30 cm dubine u tlu. Zbog velike mase podzemnih organa, potpuno uklanjanje bambusa u jednoj vegetacijskoj sezoni nije realno. Potrebno je nekoliko godina sustavnog mehaničkog i kemijskog suzbijanja kako bi se populacija iscrpila.

Preporučuje se u kasno proljeće mehanički prerezati stabljike bambusa što bliže tlu, koristeći pilu ili sličan alat. Tijekom ljeta nove mladice treba ostaviti da se razviju i formiraju lisnu masu jer je ona ključna za učinkovitost folijarne aplikacije herbicida. U jesen, kad biljka prirodno usmjerava asimilate iz nadzemnih dijelova prema podzemnim organima, preporučuje se primjena translokacijskog herbicida na bazi glifosata. Zbog navedenog kolanja sokova prema rizomima, tada je učinkovitost glifosata najveća.

Nakon tretiranja, biljke je potrebno promatrati 10–14 dana, a ako su listovi još uvijek zeleni, preporučuje se ponovna aplikacija herbicida. Istraživanja su pokazala da glifosat pruža najbolje rezultate među dostupnim herbicidima za suzbijanje bambusa, no uspjeh zahtijeva višekratne aplikacije kroz više vegetacijskih sezona. U terenskim pokusima, jednokratna primjena glifosata smanjila je rast i biomasu bambusa za više od 70 %, ali je došlo do ponovnog izbijanja iz rizoma unutar dvije godine. Stoga se preporučuju ponovljeni tretmani glifosatom svake sezone sve dok se novi izdanci prestanu pojavljivati. Važno je naglasiti da potpuna eradikacija bambusa zahtijeva kombinaciju mehaničkog i kemijskog pristupa kroz više godina te da je prevencija, odnosno izbjegavanje sadnje invazivnih, rizomskih vrsta bambusa najbolja dugoročna mjera očuvanja okućnica.

Foto: Pixabay

Prethodni članakSuzbijanje poljske preslice
Valentina Šoštarčić, doc. dr. sc.
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).