Koliko znam, kumis je kobilje mlijeko i ništa više. Kako se prerađuje, kakva je njegova vrijednost, koji su proizvodi i slično?


Kumis je fermentirano kobilje mlijeko čije se podrijetlo veže uz skitska plemena prije 2500 godina, a proširili su ga područjem azijskih stepa do zapadne Kine i Mongolije. dodatak već fermentiranog mlijeka u svježe kobilje mlijeko i punjenje u dimljene konjske kože. Tradicionalni je kumis mliječno sive boje, pjenušav, specifičnoga kiselo-alkoholnog okusa zbog mliječno-kiseloga i alkoholnog vrenja čiji su glavni produkti mliječna kiselina, alkohol (0,5-2,5%) i C02. Za razliku od nekih fermentiranih mliječnih proizvoda koji fermentacijom stvaraju koagulum različite čvrstoće, kumis ostaje u tekućem obliku.

Bjelančevine kobiljeg mlijeka razlikuju se od mlijeka drugih životinja i ne koaguliraju porastom kiselosti. Posljednjih godina razvila se industrijska proizvodnja kumisa iz kravljeg mlijeka ili mješavine kobiljeg i kravljeg mlijeka uz dodatak starter kultura (lakto-bacili) te kultura kvasaca (Torula i Saccharomyces). Kliničkim istraživanjem iz svibnja 2009. godine dokazano je da uzimanje kobiljeg mlijeka 30% smanjuje simptome atopičnog dermatitisa, te povećava broj tzv. dobrih bakterija u crijevu koje pokazuju protuupalno i imunostimulirajuće djelovanje. Istraživanjem iz srpnja 2009. na Sveučilištu Jena u Njemačkoj utvrđen je blagotvoran učinak kobiljeg mlijeka na organizam ljudi.

Prethodni članakMinistar Tolušić udrugama: Pokrećem cijeli niz procesa koji će osnažiti sektor hrvatske poljoprivrede
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.