Čime i kako suzbiti preslicu na livadi? 

ODGOVOR Za livadu je registrirano šest aktivnih tvari od kojih ni jedna nema neki učinak. Najbolje bi bilo poboljšanje djelovanja glifosata kombiniranjem s neionskim surfaktantom (npr. Hi-Wett, 0,1 %), koji poboljšava vlaženje i prianjanje uz voštanu površinu preslice te amonijevim sulfatom (2 %), koji povećava apsorpciju glifosata.

Usmjereno u kasno ljeto ili jesen, kad biljka translocira hranjive tvari u rizome. Budući da preslica ima snažnu sposobnost regeneracije, ovakav tretman treba ponavljati kroz više sezona. Mehaničko suzbijanje, poput redovite košnje ili čupanja, može se koristiti kao dopunska mjera, ali samo ako se provodi učestalo (svakih 2–3 tjedna) tijekom cijele vegetacije, i to kroz nekoliko uzastopnih godina. Cilj je iscrpljivanje energetskih zaliha iz podzemnih dijelova biljke.

Prethodni članakBlijed, rijetki travnjak, pun mahovine?
Sljedeći članakBambus se nekontrolirano širi
Valentina Šoštarčić, doc. dr. sc.
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).