Mnogo se važnosti u teoriji i praksi daje značaju oplodnje voćaka i ostalog bilja insektima, odnosno pčelama. Kolika je uloga pčela i kako se raspoređuju košnice u voćnjaku?


Da bi se ostvarila oplodnja, prethodno je potrebno oprašivanje. Oprašivanje je prenošenje polenovih zrnaca, oslobođenih iz prašne vrećice na pestić lučka. To je proces koji prethodi oplodnji. Bez oprašivanja nema ni oplodnje. Kada polen jednog cvijeta dospije na vlastiti tučak, onda je to samooprašivanje. U slučaju da se polen jedne odlike prenosi na tučak cvijeta druge odlike, onda je to strano oprašivanje za koje je potreban posrednik. Najveću ulogu, ako ne i jedinu, s praktičnog gledišta, za prenošenje polena na tučak za sve voćke (osim lijeske i oraha) ima pčela. Pčele su u prirodi najbrojnije u vrijeme cvatnje voćaka. Hrane se isključivo proizvodima cvijeta – nektarom i polenom. Skupljajući nektar i polen lete s cvijeta na cvijet i tako usput pružaju svoju najvažniju uslugu čovjeku – oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju.

Dvije košnice za hektar voćnjaka

Smatra se da udio pčela u oprašivanju voćaka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vrijednosti pčelarskih proizvoda (meda i voska). Pri intenzivnoj proizvodnji voća, kada se isključuju sva “uska grla” u voćnjaku, u vrijeme cvatnje uvijek treba osigurati potreban broj košnica (ulišta) pčela.

Dvije košnice su dovoljne za jedan hektar voćnjaka. Ako je u vrijeme cvatnje toplije, sunčanije i bez vjetra, može zadovoljiti manji broj košnica. Ukoliko je vjetrovitije i hladnije, broj košnica treba povećati. Košnice treba rasporediti po cijelom voćnjaku. Unose se u voćnjak tek kada je otvoreno 10-15% cvjetova. Ranije ih ne treba unositi, kako se pčele ne bi orijentirale na cvjetove korova i drugih biljaka koje cvatu. Kad počnu cvjetati voćke, pčele bi iz navike posjećivale prethodne cvjetove, pa bi izostao efekat oprašivanja voćaka.

Foto: pixnio.com

Prethodni članakTreba li kastrirati jarca prije klanja?
Sljedeći članakO čemu ovisi sadržaj ekstrakta kod bijelih i crnih vina?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.