Volio bih se početi baviti pčelarstvom, pa me zanima kakva je to košnica lisnjača, a kakva pološka jer sam čuo za spomenute košnice?

ODGOVOR Lisnjača ili Alberti-Žnideršić-eva (AŽ) košnica izgleda poput ormarića s jednim vratima. Ona su postavljena sa stražnje strane, dok je prednja strana izrađena kao dvoslojna stijena. Sastoji se od plodišta i medišta koji su međusobno odvojeni matičnom rešetkom najčešće ugrađenom u drveni okvir. Ima dva leta, dok ventilacijska rešetka može biti smještena s prednje ili stražnje, a najčešće je s obiju strana košnice. Naziv lisnjača dobila je po tome što okviri leže na dvije do tri željezne šipke pa ih prilikom pregleda listamo kao knjigu bez vađenja iz košnice. Razmak između okvira održava se limenim trokutićima koji su s prednje strane pričvršćeni za čelo košnice, a sa stražnje strane su na pomičnom okviru kojeg otvaramo prilikom pregleda pčela.

Pološka je glomazna-velika, teška i nepraktična, obično samostojeća košnica. Otvara se s gornje strane kao i nastavljače. U najvećem broju slučajeva podnica je nepokretna. Ima jedno plodište i jedno do dva medišta koja se šire sa strane. Po tome je dobila i ime jer se pčelinja zajednica u njoj širi u položenom smjeru. Jedno leto je u sredini, a moguća su i postrana leta. Ventilacijska rešetka smještena je na gornjoj strani. Okviri su veliki i nespretni. Na takvim okvirima pčele teško izgrade satne osnove. Izgrađeno saće puno meda teško se vrca, jer ga ugrađene žice ne mogu nositi. Valja spomenuti kako će uskoro izaći i knjiga o pčelarenju u izdanju Gospodarskog lista s praktičnim savjetima za uspješno pčelarenje za početnike, ali i one s više iskustva.

Prethodni članakSjetva i uzgoj stočne repe
Sljedeći članakIzbjegnite greške u rezidbi vinove loze
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.