Sušenje stabljika niskog graha?

Primjećujem sušenje stabljika niskog graha „črešnjevca” (Lingua fuoco). Na toj parceli, a niti jednoj bližoj grah nije bio uzgajan desetljećima. Radi li se tu o nekrozi korijenova vrata (Rhizoctonia solani) koja je zahvatila biljke i radi iznimno vlažnog proljeća?

ODGOVOR

Iz priloženih fotografija sumnja pretplatnika da je usjev graha “črešnjevca” (Lingua fuoco) zaražen uzročnikom nekroze korijenova vrata (Rhizoctonia solani) je vjerojatno ispravna. Uzročnik je jedan od najčešćih patogenih zemljišnih mikroorganizama, Rhizoctonia solani, čija je pojava i štetnost izražena jedino u prohladno-vlažnom razdoblju. Napadnut je korijenov vrat ili korijen na kojem su vidljive crvenkasto-smeđe udubljene pjege koje mogu “prstenovati” ili okružiti stabljiku. Zaražene biljke zaostaju rastom ili propadaju. Gospodarske su štete najveće ako su zaražene mlade biljke u početnom rastu i razvoju, uz moguće potpuno propadanje usjeva. Starije biljke su otpornije, te uz vidljiv zastoj u rastu bilježimo i manje urode.

Iz iskustva znamo da zemljišna gljivica Rhizoctonia solani ima vrlo široki krug domaćina. Tako niti pridržavanje plodoreda nije jamstvo da u prohladno-vlažnim uvjetima osjetljivi usjevi i sorte neće biti jače zaraženi. U 2021. sezoni tijekom zadnje dekade mjeseca travnja i čitavi mjesec svibanj u mnogim su kontinentalnim područjima naše zemlje bili iznadprosječno prohladni i vlažni (kišoviti). Stoga pojačanu štetnost od gljivice već primjećujemo u nekim usjevima (sortama) (npr. krumpir). Prskanje nadzemnih organa graha dopuštenim fungicidima ne daje nikakvu zaštitu protiv zemljišnih uzročnika bolesti. One napadaju podzemne (prizemne) biljne organe, a naročito kad biljke već pokazuju simptome.

U praksi smo više godina na različitim povrtnim usjevima (npr. krumpir, mrkve, celer, rajčica) preventivno prije ili tijekom sadnje koristili antagonističke mikroorganizme (npr. Trichoderma, Glomus, Bacillus i sl.), te je naknadno u usporedbi s nezaštićenim usjevima postignuta zadovoljavajuća djelotvornost. Naime, od početka novog milenija moguća je nabava i primjena “mikrobioloških stimulatora”. Oni su u formi granulata ili u vodi topljivih formulacija koja se koriste za tretiranje zemljišta ili usjeva.

U brojnim pokusnim istraživanjima i primjenom u hortikulturnom uzgoju dokazana je njihova dobra postrana djelotvornost na zemljišne uzročnike bolesti i tzv. “multicikličke” patogene koji napadaju nadzemne biljne organe. Premda nisu registrirana u postupku ocjene i odobrenja prema kriterijima za sredstva za zaštitu bilja, posjeduju određenu biološku učinkovitost (isključivo preventivno, odnosno koriste se ranije nego očekujemo uvjete za zarazu, te prije pojave tipičnih simptoma bolesti).

Ovi pripravci umanjuju i negativne stresne situacije na biljne usjeve. Npr. niske ili visoke temperature, fitotoksičnost kemijskih sredstva za zaštitu bilja, regeneracija nakon tuče i slično. Važno je u prvih mjesec dana od sjetve graha primijeniti granulate. Ili zalijevanjem, ili “kap po kap”. Barem 2-3 puta pripravke Trifender Pro u paprici te Trianum G, Tiffi, BioLife, Ekstrasol ili Pro-Bac općenito u povrtlarskim kulturama.

Nažalost, pretplatnik ne može liječiti već zaraženi usjev graha napadnut zemljišnim uzročnikom bolesti (Rhizoctonia). U narednim ciklusima proizvodnje graha preporučujemo preventivno tretiranje zemljišta prije sjetve (uz inkorporaciju na dubinu sjetve) ili primjenu granuliranih mikro-bioloških pripravaka tijekom sjetve graha.