Nekolicina poljoprivrednih proizvođača želi ograditi veću površinu poljoprivrednog zemljišta – oranice ogradom od drvenih stupaca i farmer žicom visine 2,5 m kako bismo zaštitili usjeve od štete koje nam radi jelenska divljač. Unutar prostora kojeg planiramo ograditi se nalaze i poljski putevi. Zanima nas smije li ograditi tako velika količina polj. zemljišta (600 ha) unutra kojih su poljski putevi?  Smije li se uopće ograđivati polj. zemljište i treba li ostaviti neki prolaz za migraciju divljači? 

ODGOVOR

Poljoprivredno zemljište se može ograditi ali pri tome treba voditi računa da se ne ograničavaju prava trećih osoba. Primjerice ako su putovi u vlasništvu trećih osoba ili se radi o lokalnim putovima potrebno je tražiti suglasnost vlasnika i treba voditi računa o tome da se omogući prolaz/provoz osobama koje su to pravo imale i do sada (primjerice postavljanjem vrata i sl.). Ako se poljoprivredno zemljište nalazi na području lovišta treba kontaktirati lovačko društvo koje gospodari lovištem.  Prema odredbama Zakona o lovstvu (,,Narodne novine“, broj 99/18., 32/19. i 32/20.) lovišta se također mogu ograditi.

Prethodni članakU Državnoj vatrogasnoj školi obilježen Dan vatrogastva
Sljedeći članakŠto je minimalna poljoprivredna aktivnost?
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.