Kako je na snazi Uredba o zabrani korištenja olovne sačme u močvarnim područjima, odnosno unutar 100 metara od istih, molim vas za definiciju područja koja se prema Uredbi smatraju močvarnima. Nejasno je odnosi li se to samo na 5 područja s Ramsarskog popisa ili na apsolutno sve trajne vode stajaćice i tekućice u RH, a koja su pogodna staništa za ptice močvarice? Nadalje, uredba govori samo o sačmenom streljivu pa molim objašnjenje utječe li uredba, na spomenutim područjima, na lov krupne divljači puškama s užlijebljenim cijevima, odnosno glatkim cijevima kuglom kad je u pitanju divlja svinja kod kojih se u nabojima također koriste olovni projektili?
ODGOVOR Konvencijom o močvarnim područjima (Ramsarskom konvencijom) međunarodno je prihvaćena definicija prema kojoj su močvare prirodna ili umjetna, stalna ili povremena područja s tekućom ili stajaćom, slanom, slatkom ili bočatom vodom, a definicija obuhvaća i morska područja u kojima voda ne doseže više od šest metara dubine tijekom oseke te susjedna obalna područja. Konvencijom su obuhvaćene sve vrste močvarnih područja: morsko-obalne močvare (npr. obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), ušća rijeka (npr. područja riječnih delta, plimne močvare), vlažna staništa uz jezera, rijeke i potoke, močvare (npr. vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i cretovi) te antropogenske močvare (npr. rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici). Navedeno se ne odnosi na lov krupne divljači lovačkim oružjem s užlijebljenim cijevima te na odstrjel divlje svinje zrnom iz lovačke puške s glatkim cijevima na spomenutim područjima.
Foto: unsplash
