Postoje li kakvi podaci koliko je hranjivo sijeno?
ODGOVOR
Suha voluminozna krma visoke hranjivosti bi trebala sadržavati 850-900 g suhe tvari kg-1 svježeg uzorka, 120 do 140 g kg-1 ST sirovih bjelančevina, 80 do 250 g kg-1 ST ugljikohidrata topivih u vodi, 350 do 400 g kg-1 ST neutralnih detergent vlakana, 8,8 MJ kg-1 metaboličke energije. Istraživanje hranjivosti sijena proizvedenog na 18 OPG-a je provedeno 2004. godine. Analizirano je 95 uzoraka sijena i utvrđeno da su uzorci sijena u prosjeku imali poželjan udjel suhe tvari (873,75 g kg-1 svježeg uzorka), visok udjel neutralnih detergent vlakana (677,56 g kg-1 ST), nizak udjel ugljikohidrata topivih u vodi (77,46 g kg-1 ST), sirovih proteina (65,74 g kg-1 ST), metaboličke energije (8,64 MJ kg-1) i D-vrijednosti (57,67 %).
Istraživanje je nastavljeno 2005. godine. Nisu dobivene značajne razlike između parametara kvalitete u usporedbi s istraživanjem 2004. godine. U istraživanju tijekom 5 godina, od 2011. do 2016. prikupljeno je 82 uzorka s 24 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Uzorci su analizirani te s obzirom na sadržaj hranjivih tvari u suhoj tvari, utvrđeno da su osrednje do niže kvalitete. Uzorci sijena koji su bili analizirani u razdoblju od 2011. – 2013. godine imali su veći sadržaj sirovih bjelančevina, ugljikohidrata topivih u vodi, metaboličke energije i višu probavljivost organske tvari u suhoj tvari. Sijena analizirana u razdoblju od 2014. – 2016. godine su imala veći sadržaj organske tvari.
Varijabilnost zbog podrijetla uzoraka sijena
Istraživači smatraju da bi razlog za navedeno, a posebno za visoku varijabilnost istraživanih parametara hranjivosti uzoraka sijena moglo biti podrijetlo uzoraka sijena iz više godina proizvodnje, iz više otkosa tijekom jedne godine, botanički sastav tratine (trave, mahunarke, DTS), različita tehnologija uzgoja i konzerviranja krme u sijeno te mikroklima područja.
Vjerojatni razlog za navedeno je praksa košnje travne mase u kasnijoj fazi zrelosti tratine (puna cvatnja, ocvala tratina) radi lakšeg konzerviranja sušenjem (sadrži više ST u trenutku košnje), te ostvarivanja nešto većeg prinosa ST po jedinici površine, nego košnjom tratine u ranijoj fazi zrelosti (faza punog razvoja mase lista, početak cvatnje) koja osigurava kvalitetu. Osim toga, cijela godišnja produkcija krme se može konzervirati kroz dvije košnje tijekom vegetacijske sezone čime se prividno pojeftinjuje proizvodnja.
Kasnijom košnjom veći udio stabljika
Kao i kod proizvodnje travne silaže/sjenaže vremenske prilike u vrijeme optimalnog roka košnje često onemogućuju spajanje nekoliko sunčanih dana. Tako se često odlučuje za kasniju košnju tratine. Košnjom tratine u kasnijem stadiju fitofenološke zrelosti se povećava udio stabljika. Smanjuje se udio lista u biljnoj masi, te znatno opada koncentracija sirovih proteina i mineralnih tvari. Koncentracija sirove celuloze se povećava što dovodi i do pada probavljivosti.
Prema provedenim istraživanjima, kontinuirana je proizvodnja i travne silaže/sjenaže kao i sijena osrednje do niske hranjivosti. Navedeno se može pripisati uglavnom nepovoljnim vremenskim prilikama u optimalno vrijeme skidanja prvog otkosa biljne mase za proizvodnju sijena i sjenaže visoke hranjivosti radi kojih se skidanje prvog otkosa odgađa. Neke trave vrlo brzo gube na hranjivosti. Npr., odgađanje roka košnje klupčaste oštrice za samo 4 – 5 dana može rezultirati opadanjem sadržaja proteina sa 16 – 18 % na 10 – 12 %.
