Možete li mi dati više informacija o kukuruznom moljcu i kako da pratim u kukuruzu njegovu pojavu?

ODGOVOR

Kukuruz, našu najznačajniju ratarsku kulturu napada vrlo važan polifagni štetnik, kukuruzni moljac (plamenac) (Ostrinia nubilalis Hb.). Uzrokuje sniženje prinosa kukuruza i do 25%, a u godinama povoljnim za njegov razvoj i više. Proširen je u svim dijelovima Hrvatske gdje se uzgaja kukuruz. Kukuruzni moljac prezimljuje u stadiju gusjenice i to u kukuruzincu ili unutar dijelova drugih biljaka kojima se hrani, a na tim mjestima se i kukulje. Početkom svibnja se pojavljuju prvi leptiri, ali većina se javlja u lipnju. Prvo se javljaju mužjaci, a zatim ženke i ta se pojava naziva protandrija. Privlači ih svjetlo, a lete u večernjim i jutarnjim satima. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja na donju stranu lista kukuruza. Embrionalni razvoj traje 3 do 14 dana.

Mlade se gusjenice kraće vrijeme zadržavaju uz leglo, a nakon toga migriraju prema osnovi lista. Hrane se u pazušcu lista, napadaju i mlado još smotano lišće, a kad se list razvije, mogu se primijetiti 4 pravilno razmještene rupice. Oštećuju i glavnu žilu lista pa se list lomi. Gusjenica nakon trećeg presvlačenja prodire u stabljiku i buši hodnike te na taj način smanjuje čvrstoću, a stabljika se lomi. Druga generacija gusjenica buši hodnik ispod metlice te su prelomljene metlice drugi karakterističan simptom prisutnosti kukuruznog moljca. Gusjenice prolaze kroz 5 razvojnih stadija te se kukulje unutar stabljike. Dok dio prezimljuje, dio daje drugu generaciju. Razvoju druge generacije pogoduje toplo i vlažno vrijeme, koja se javlja u kolovozu pa kukuruzni moljac ima 2 potpune generacije. Gusjenice druge generacije često ulaze u klip gdje se hrane zrnom pa su tada štete značajnije. Ako se hrane početnim dijelom vretena, može izostati nalijevanje zrna, a može otpasti i klip.

Veliku štete i na povrću i svijeću

Osim kukuruza, značajne štete pričinjava i na povrću te cvijeću. Od povrćarskih kultura najugroženija je paprika, a od cvijeća krizantema. Osim na navedenim, pričinjava štete i na mnogim drugim kulturama što ovog kukca čini jednim od najvažnijih štetnika poljoprivrede. Monitoring populacije štetnika uz praćenje dinamike leta leptira moguća je pomoću feromonskih trapova i svjetlosnih lovnih lampi. Vrijeme postavljanja trapova ili lovnih lampi: sredina travnja do rujna u kukuruzu. Ako je u kukuruzu zamijećen jak ulov tijekom srpnja može se početi pratiti let leptira i u nasadima jabuke i plodovitom povrću. Nakon utvrđenog maksimalnog leta, počinje se s vizualnim pregledima. Vizualni pregled: 100 listova kukuruza radi utvrđivanja brojnosti odloženih jajnih legla, pregledava se naličje lista (lipanj, srpanj i kolovoz). Na jabuci moguće izvršiti pregled plodova na jajna legla i izlazak gusjenica (uz rubne redove u blizini kukuruza) tijekom kolovoza i rujna.

Prethodni članakKorisnost mrava
Sljedeći članakPatlidžan – dobra pretkultura
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.