Na što moramo paziti kod izbora parcele za sjetvu suncokreta i uljane repice?

ODGOVOR Pri izboru parcele za sjetvu potrebno je voditi računa o pravilnom plodoredu (suncokret, soja i uljana repica imaju zajedničke biljne bolesti), o izboru sorti/hibrida pogodnih za uzgoj u pojedinom području, o pravilnoj i izbalansiranoj gnojidbi u skladu s očekivanim prinosom i uz poznavanje plodnosti tla na odabranoj parceli. Ponovna sjetva na istoj površini preporuča se tek nakon 4 – 5 godina. Dobri predusjevi suncokretu su strne žitarice i kukuruz. Loši su šećerna repa i lucerna jer u sušnim godinama jako isušuju tlo. Suncokret je dobar predusjev većini ratarskih kultura. Može se uzgajati na gotovo svim tipovima tala. Ipak treba izbjegavati tla bogata dušikom, jer se razvija bujna lisna masa i glavica. Biljke su slabije otporne na nepovoljne uvjete (suša, bolesti i dr.).

Suncokret uspijeva na tlima slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 5,7 – 8,0). Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusom i kalcijem bogatim ilovasto-glinastim tlima. U njima glavni korijen ima mogućnost dubokog prodiranja u tlo. Može se uzgajati i na drugim tipovima tala, ali joj zbijena tla s nepropusnim slojem i tla na kojima stagnira voda ne odgovaraju. Korijen uljane repice prodire duboko u tlo i traži znatno više kisika od korijena žitarica. Tako joj za ostvarenje visokih i stabilnih prinosa ne odgovaraju neuređena tla na kojima se zadržava voda tijekom kišnih razdoblja. Uljana repica zahtjeva neutralnu do slabo alkalnu reakciju tla (pH 6,6-7,6), ali dobro uspijeva i na tlima kisele reakcije do pH 4,5. Najbolji predusjevi za uljanu repicu su oni koji ostavljaju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu tla za sjetvu. To su npr. žitarice (ječam i pšenica), rani krumpir i rano povrće.

Prethodni članakPrenamjena šume u voćnjak
Sljedeći članakSjetva i uzgoj stočne repe
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.