Pivski trop je cijenjen kao stočna hrana. Koje vrste stoke se njime hrane i u kojoj količini po obroku?


Pivski trop je nusproizvod industrije piva koji se s obzirom na svoju ukusnost i hranjivu vrijednost može uspješno koristiti u hranidbi domaćih životinja. Relativno je jeftino krmivo koje bi se moglo slikovito opisati kao odličan 25-postotni koncentrat jer sadrži u prosjeku oko 25 posto sirovih bjelančevina odlične kakvoće. Bjelančevine su najskuplji dio obroka, pa je zato trop vrlo zanimljivo krmivo za visokoproizvodne životinje. Osim toga, pivski trop sadrži lagano probavljive ugljikohidrate i vitamine B-kompleksa. Najpogodniji je u hranidbi krava i može se davati u količini 10 – 15 kg na dan.

U većim količinama pogoduje reproduktivnim poremećajima, prvenstveno ako u obrocima krava nisu zastupljeni vitamini A, D, E, i K te mineralni elementi. Bjelančevine pivskoga tropa gotovo 60 posto prolaze kroz burag nerazgrađeni, tzv. by-pass, što je jako vrijedno za visokoproizvodne životinje. Za usporedbu, obična sojina sačma ima znatno manji udio by-pass bjelančevina (ispod 40 posto). Energetska vrijednost tropa je na razini 75 posto vrijednosti zrna kukuruza, no zato ima 15 – 17 posto sirovih vlakana u suhoj tvari, što je vrlo povoljno. U hranidbi tovne junadi daje se u količini oko 4 kg na 100 kg tjelesne mase. Ovcama se daje u količini od 1 do 2 kg, tovnoj janjadi 1 – 3 kg, prilikom čega se pred kraj tova postupno smanjuje. Osobito se preporučuje u zimskoj hranidbi.

Prethodni članakVišak kvadrata kod izmjere za etažiranje
Sljedeći članakAgroturizam – budućnost i prilika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.