Prema Pravilniku o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja, prasad mlađa od 28. dana ne smije se odbiti od krmače. To se smije jedino u slučaju kad je ugroženo zdravlje ili dobrobit krmače, ili prasadi.

Prasad koja siše smije se odbiti od krmače i u starosti od 21. dana ako ih se premješta u posebne nastambe koje su temeljito očišćene i dezinficirane prije uvođenja nove skupine prasadi te odijeljene od nastamba u kojima se drže krmače kako bi se prenošenje bolesti na prasad svelo na najmanju moguću mjeru.

Prasad se u skladu s postojećim propisima može odbiti s tri, odnosno s četiri i više tjedana. Pri tome hranidba nije ista u spomenutim razdobljima. Tako primjerice, ako se prasad odbija s 3 tjedna, praktična iskustva govore da je s prihranjivanjem prasadi potrebno započeti najkasnije nakon navršenog prvog tjedna života. Pritom se prihranjivanje započinje s krmnom smjesom visoke koncentracije probavljivih hranjivih tvari pod nazivom predstarter. To je krmna smjesa s 22 % bjelančevina. Proizvodi se (kao uostalom sve kompletne krmne smjese za hranidbu prasadi) u tvornicama stočne hrane.

Zadaća ovakvog načina hranidbe jest da se prasad privikne na uzimanje suhe hrane, podmiri povećana potreba prasadi za hranjivim tvarima i ubrza razvoj odgovarajućih enzima u probavnom sustavu koji su životinjama potrebni za kasniji prijelaz iz mlijeka na krutu biljnu hranu. Predstarter se najčešće daje u peletiranom obliku jer se na taj način omogućuje bolje konzumiranje hrane. Osim toga, manji je rasap hrane od smjese koja se daje u brašnatom obliku. Razvojem prasadi potrošnja predstartera se po jedinki postupno povećava, pri čemu svakako veliku ulogu ima smanjivanje mliječnosti krmače. Tako, primjerice, prasad dnevno u drugom tjednu pojede oko 20 g predstartera, a trećem oko 100 grama iste krmne smjese. Predstarter se u hranidbi prasadi koristi još 7 do 10 dana nakon odbića.

Izbjegavanje hranidbenog stresa

Na taj način se izbjegava tzv. hranidbeni stres koji uz neizbježan stres zbog odbića može za prasad biti vrlo štetan. Stoga se predstarter u tom razdoblju postupno zamjenjuje krmnom smjesom pod nazivom starter. Starter smjesa je nešto jednostavnijeg sastava i sadrži oko 20 % sirovih bjelančevina. Njome se prasad odbijena s 3 tjedna života hrani do otprilike 42. dana života, odnosno dok ne postigne tjelesnu težinu od 15 kg. Poslije 42. dana života prasad se hrani smjesom za životinje u porastu, odnosno grover smjesom. Tu se krmnu smjesu upotrebljava sve do stavljanja prasadi u tov, tj. dok ne dostigne tjelesnu težinu od 25 kg ili do izdvajanja za rasplod.

U slučaju da se prasad odbija u dobi od 4 do 6 tjedana, tada se životinje 10. do 14. dana života hrane majčinim mlijekom. Zatim počinju prihranjivati starter smjesom. Pritom se u pravilu prasad odbijena u dobi od 4 i 5 tjedana hrani starter smjesom do 42. dana života, a prasad odbijena sa 6 tjedana do 50. dana. Dakle, pri odbiću od 3 tjedna se za hranidbu prasadi upotrebljavaju 3 krmne smjese (predstarter, starter i grover). Pri odbiću od 4 do 6 tjedana upotrebaljavaju se 2 krmne smjese (starter i grover). U vezi s naprijed izrečenim, danas postoji nekoliko preporuka načina hranidbe prasadi nakon odbića.

Nove preporuke

U slučaju kad se prasad odbija s 3 tjedna, tada bi prema nekim istraživanjima podmladak u prvom tjednu nakon odbića trebalo hraniti 50 % manjom količinom hrane u odnosu na traženu količinu jer se na taj način sprječava pojava proljeva. Prema novijim preporukama prasad nakon odbića s 3 tjedna starosti ne treba ograničeno hraniti zbog činjenice da dnevno konzumiranje hrane u tjednu odbića iznosi 100 grama, a tjednu nakon odbića 210 grama.

Prema tim dnevnim količinama prasad se može hraniti po volji jer je manja mogućnost prežderavanja od slučajeva kad se hrani ograničeno. No, prasad koja je odbijena kasnije u dobi od 4 do 6 tjedana, treba nekoliko dana nakon odbića hraniti manjim količinama hrane. Naime, životinje u tom uzrastu imaju bolji apetit i prema tome veću mogućnost prežderavanja. Posljedica toga je pojava proljeva i drugih zdravstvenih poremećaja (edemska bolest). Zbog toga način hranidbe prasadi obzirom na vrijeme odbića treba svakako imati u vidu. Konačno, treba naglasiti da prasad od prvog dana svog života treba imati na raspolaganju vodu za piće. Poznato je da prasad i tijekom sisanja ima potrebe za vodom.

Foto: freepik.com

Prethodni članakKakva je biljka fratrov papar?
Sljedeći članakZakup državnog zemljišta
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).