Poznato je da je preslica otrovna za stoku. Postoje dvije vrste: poljska i močvarna. Kolika je njihova otrovnost kao svježa biljka, a koliko u silaži i sijenu?


Do trovanja dolazi nakon hranjenja životinja, obično zimi, sijenom koje sadrži veću količinu preslice. Kao mogući uzrok trovanja u nas dolaze najčešće dvije vrste preslica; poljska preslica (Equisetum arvense) i močvarna preslica (Equisetum palustre). Obje su vrste raširene po cijeloj Europi pa i kod nas. Obje vrste preslica sadrže veliku količinu kremene i oksalne kiseline, neke glikozide (ekvisetrin), saponine (palustrin, palustridin). Prema današnjim spoznajama, toksični učinak ima kafeinska kiselina koja u crijevu razgrađuje tijamin (vitamin B1). Kao posljedica toga dolazi do nestašice vitamina B1 što je ujedno i mehanizam toksičnog djelovanja. Trovanje preslicom često je u konja i goveda koji se obično zimi hrane sa sijenom u kojem se nalazi dosta osušene preslice. Trovanje zelenom preslicom je u konja rijetko jer konji su vrlo izbirljivi kod uzimanja zelene hrane.

No, kod goveda je trovanje zelenom preslicom češće. Osim sijenom, do trovanja može doći i kod hranjenja silažom pripravljenom od trave koja sadrži veću količinu preslice. Upravo zbog hranjenja sijenom i silažom do trovanja dolazi češće zimi nego ljeti. Znakovi trovanja kod konja se ne pojave odmah, već nakon određenog perioda latencije tijekom kojeg dolazi do razgradnje rezervi vitamina B1 u tijelu. Taj je period kod trovanja poljskom preslicom 20-30 dana, a kod močvarne preslice je kraći pa se i znakovi brže pojavljuju, a i trovanje je teže. Prvi znakovi trovanja pojavljuju se u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Životinje su nemirne i jako osjetljive ne vanjske podražaje. Nakon toga pojavljuje se nesigurnost u hodu, teturanje, teško ustajanje te znakovi uzetosti. Ako je količina uzete preslice velika ili je trovanje trajalo duže vrijeme, dolazi do grčeva i paralize muskulature.

Trovanje preslicom često prate i poremećaji u vegetativnom živčanom sustavu koji se manifestiraju u poremetnji rada srca, sniženju krvnog tlaka. U probavnom sustavu, osobito kod goveda i teladi, javlja se smrdljivi proljev, smanjena je motorika crijeva i kao posljedica toga, nastupa opća slabost. Kod goveda trovanje preslicom dovodi do smanjene mliječnosti. Bolest obično traje oko 14 dana i rjeđe ima kronični oblik. Kod pojave opisanih znakova treba pregledati sijeno ili silažu kojom se životinje hrane. Ako se nađe velika količina preslice, hranidbu treba odmah prekinuti i davati drugu hranu. Specifičan način liječenja provodi se davanjem vitamina B1, a hranu treba obogatiti svježim kvascem.

Prethodni članakSlovenija uložila prigovor na Zahtjev za registraciju naziva “Slavonski kulen” / “Slavonski kulin”
Sljedeći članakProizvodnja medovače
dr. sc. Zvonimir Kozarić
Prof. dr. sc. Zvonimir Kozarić rođen je 1953.g. u Velikoj Ludini. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu 1978.g. u Zagrebu, a od 1980. radi na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta. Prof. dr. sc. Zvonimir Kozarić rođen je 1953. godine u Velikoj Ludini, općina Ludina, gdje pohađa osnovnu školu. Gimnaziju završava u Zagrebu, a 1972. godine upisuje Veterinaski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1978. godine, a od 1980. radi na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta. Sada je u zvanju redovitog sveučilišnog profesora. Objavio je više od 60 znanstvenih radova iz područja animalne morfologije. Više od 20 godina bavi se proučavanjem samoniklog jestivog i aromatičnog bilja i začina, te gljivarstvom i alternativnim izvorima prehrane. Iz tog područja održao je veći broj predavanja u planinarskim i gljivarskim društvima i HV.