Kako mikotoksini utječu na proizvodnost stoke?
Mikotoksini su sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na supstratima biljnog i životinjskog podrijetla. Kao česti onečišćivači hrane, uz brojne značajne štete u gospodarstvu, uzročnici su različitih bolesti, najčešće putem hrane, rjeđe respiratornim putem. Bolesti koje uzrokuju su mikotoksikoze. Mikotoksini predstavljaju veliki problem za ljude i životinje u brojnim zemljama svijeta. Prema procjeni FAO-a, 25 % hrane koja se proizvodi u svijetu kontaminirano je mikotoksinima. Razni usjevi pogodni su za razvoj plijesni, tijekom rasta biljke na polju, tijekom berbe, žetve, transporta ili tijekom skladištenja.
Utjecaj mikotoksina na zdravlje životinja uvjetovan je brojnim čimbenicima kao što je vrsta mikotoksina, količina, zatim vrsta i kategorija životinja te njihovo zdravstveno stanje ili funkcionalni status buraga. Mikotoksini imaju značajno veći utjecaj na zdravlje monogastričnih životinja kao što je npr. svinja u odnosu na preživače. Za razliku od drugih životinja, u preživača značajnu ulogu u razgradnji mikotoksina imaju bakterije u buragu. Time se smanjuje i njihov negativan utjecaj na zdravlje životinja. No, za razliku od monogastričnih životinja, posebnu pozornost treba posvetiti njihovim novonastalim metabolitima, a o čemu ne znamo još dovoljno. Zato je svakako preporuka paziti na prisutnost mikotoksina u hrani i ne zanemarivati ih.
U slučaju poremećaja u radu buraga, kao što je slučaj kod kisele indigestije, raste propusnost sluznice buraga. Tada veća količina mikotoksina ulazi u krvotok. Pritom dolazi do njihovog štetnog utjecaja na funkciju jetre. To će se u prvom redu očitovati poremećajem u metabolizmu odnosno smanjenom prirastu, padom imuniteta te smanjenim prometom energije. Vrijeme u kojemu će se pojaviti prvi znakovi bolesti je teško procijeniti jer je uvjetovano vrstom mikotoksina, količinom i zdravljem životinja, ako govorimo o preživačima.
