Koji su najčešći uzroci pobačaja u krava?

ODGOVOR Smatra se kako je izravan uzrok smrtnosti ploda nepravilan rad žutog tijela jajnika, a što se pak dovodi u izravnu vezu s visokom mliječnošću. Iz navedenog, postoje naznake da će visoko mliječne krave biti podložnije pobačajima od krava niže proizvodnje, iako novija istraživanja upućuju kako su za pobačaje i smanjenu plodnost općenito ipak odgovorniji hranidba i menadžment. Od posrednih se uzroka često navode prekomjerna hranidba bjelančevinama, prekomjerna tjelesna težina i visoka temperatura okoliša. U istraživanju na uzorku od 860 krava provedenom u središnjem dijelu Hrvatske potvrđeno je kako je učestalost ovog stanja trostruko niža u krava simentalske pasmine u odnosu na krave pasmine holštajn, i pored toga je dvostruko rjeđa u krava držanih polu intenzivno (na paši i u štali), u odnosu na krave držane intenzivno (isključivo u štali).

Brojnim drugim istraživanjima uzroka i pojavnosti pobačaja kao glavni se uzroci navode visoka mliječnost, negativni energetski balans, prisutnost toksina u hrani, visoka količina uree i dušika u hrani, visoke temperature okoliša, zarazne bolesti te nagli gubitak tjelesne težine. Zarazne bolesti koje mogu uzrokovati pobačaje u krava su bruceloza goveda, Q groznica, leptospiroza, genitalna kampilobakterioza, zarazni goveđi rinotraheitis te infekcija schmallenberg virusom, o čemu treba voditi računa pri svakom pobačaju, posebice zbog činjenice da su neke od ovih bolesti zoonoze (oboljeti mogu i ljudi).

Prethodni članakUnošenje žetvenih ostataka u tlo
Sljedeći članakDodatni Program potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.