Možete li mi objasniti zašto je bitno da telad dobije kolostrum, posebno u hladnije doba godine?

ODGOVOR Jedini način za pokretanje energije i proteina teleta je da popije majčino mlijeko, a posebno kolostrum, kako bi se potaknuo početak stanične aktivnosti i proizvodnja topline. Sisanje je dokazano kao najučinkovitiji način prehrane za tele, ali kada je tele u opasnost od gladi, hranjenje na “bočicu – dudu” je najbolji način za borbu protiv gladi. Svježi kolostrum je najbolja formula za poboljšanje prehrane uz majčino mlijeko. Ako je tele previše pothlađeno i ne može samostalno sisati, napajanje toplim kolostrumom je sljedeća najbolja opcija. Svježi kolostrum je najbolji jer u njemu ima antitijela koja su teletu potrebna u borbi protiv infekcije. Međutim, ako svježi kolostrum nije dostupan, može se koristiti i smrznuti.

Na posljednjem mjestu je toplo mlijeko neke druge krave. Hranidba krava čini veliku razliku u opstanku teleta. U jednoj studiji su hranili jednu grupu dvogodišnjih junica optimalnim obrokom uravnotežen bjelančevinama. Druga skupina je dobila obrok ograničen bjelančevinama. Promatrali su junice nakon telenja i izmjerili količinu kolostruma. Junice koje su hranjene odgovarajućom količinom bjelančevina dale su 2,751 kolostruma, a junice s niskim unosom bjelančevina u obroku proizvele su 21 kolostruma.

Kad se govori o načinima izbjegavanja stresa kod teladi zbog hladnoće, gotovo sve se svodi na prehranu krave tijekom završnog 3. mjeseca bređosti i njihovu kondiciju. Ako nisu hranjene adekvatno tijekom tog vremena, imat će više respiratornih i drugih bolesti u teladi, a telad neće dobro napredovati. U hladno doba godine, pravilna prehrana ima najvažniju ulogu za zdravlje teleta. Pravilna prehrana dovodi do učinkovite termo-regulacije u teladi, što rezultira zdravom, brzorastućom teladi.

Foto: freepik.com

Prethodni članakSufinanciranje opreme u pčelarstvu
Sljedeći članakOmogućeno podnošenje zahtjeva za potporu putem AGRONET-a za 3 nacionalna programa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.