Slikovito je pred berbu vidjeti uz morsku obalu poredane bačve pune morske vode. U staro doba to je bila redovita praksa, čak i u velikim mjestima ili gradovima. Za pranje i eventualno „liječenje“ drvenih bačvi, more se najviše koristilo zato što tada u mnogim primorskim krajevima nije bilo dovoljno slatke vode. Ono malo prikupljene kišnice pažljivo se čuvalo za važnije potrebe. Tu je bilo bolesnih bačvi koje je u manjoj ili većoj mjeri napala octikavost, zatim pljesnivih bačvi i onih u kojima je protekle sezone bilo vino s nekom bolesti ili manom. Koliko je morska voda pomagala u „liječenju“ takvih bačvi danas je teško reći. Vjerojatno ne previše, iako je tada more bilo znatno čistije.

Mala mjesta, pa i veći gradovi nisu imali prave kanalizacije. Mogućnost onečišćenja, osobito kemijskim sredstvima ili fekalijama zaista bila minimalna. Ako su drvene bačve zdrave, ne vidimo razloga da ih pred jematvu punite morem ili vodom u kojoj je otopljena morska sol. Bolje bi bilo, ako već želite, u fazi pranja i pripreme sudova za mlado vino, vodi dodati neko enološko sredstvo. Ono se za ovu svrhu koristi u suvremenim podrumima.

Prethodni članakKoje sorte vinove loze uzgajati u nizinskom području sjeverozapadne Hrvatske?
Sljedeći članakMože li se vinova loza uzgajati iz reznica?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.