Vino u inox bačvi, zdravog je mirisa, bistre boje, kad se istoči u neku ambalažu i nakon držanja u hladnjaku, pogotovo poluprazna ambalaža, vino se zamuti sa zamjetno malom primjesom neodređenog do drvenog mirisa (na bačvu). Što bi mogao biti uzrok i kako ga riješiti?

ODGOVOR

Problem ovog vina je u neadekvatnoj razini zaštitnog enološkog sredstva – sumpornog dioksida. Vino nakon fermentacije i prvog pretoka, obvezno treba zaštititi odgovarajućim antioksidacijskim sredstvom, a to je upravo sumporni dioksid. Prilikom pretoka iz inoks bačve i doticaja sa zrakom, vino dobije dovoljnu količinu kisika koja nakon toga uzrokuje zamućenje i „provjetreni“ ili „zeleni“ miris na jabuku. Čitatelj je to usporedio s drvenim mirisom na bačvu što također može biti slučaj.

Ovo vino je potrebno sumporiti u inoks bačvi s dodatkom minimalno 7 g kalijevog metabisulfita na 100L vina ili 70 mL 5%-tne otopine sumporaste kiseline na 100 L vina. Sumporni dioksid je lako dostupan u svim poljoljekarnama i sličnim trgovinama. Dolazi u obliku kalij metabisulfita (bijeli prah) ili kao 5%-tna otopina sumporaste kiseline (tekućina). Bilo koji od ovih oblika adekvatan je za uporabu.

Prethodni članakPotvrda o kupovini SZB
Sljedeći članakProblematično suzbijanje kupusne muhe u kupusu
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.