Zanima me koji su najčešći štetnici na smokvi koji se javljaju u Hrvatskoj?

ODGOVOR

Smokvu napada velik broj štetnika, ali su oni često zonalno raspodijeljeni tako da u svakoj klimatskoj, odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo određene vrste štetnika. U našim se krajevima pojavljuju brojni polifagni štetnici smokve, no veće štete prijete od manjeg broja stenofagnih vrsti. Najvažniji štetnici smokve su: smokvin medić (Ceroplastes rusci), smokvina buha (Homotoma ficus), smokvin moljac (Simaethis nemorana), zvjezdasti crvac (Planococcus ficus), smokvina grinja (Eriophyes ficus), mediteranska voćna muha (Ceratitis capitata), lovorova štitasta uš (Coccus hesperidum), breskvina štitasta uš (Lecanium persicae), zlatna mara (Cetonia aurata), mali smokvin potkornjak (Hypoborus ficus), strizibube (Trichoferus griseus, Dorcatypus tristis), šestozubi kukuljičar (Sinoxylon sexdentatum), crna smokvina muha (Lonchaea aristella).

Prethodni članakInkubiranje pačjih jaja
Sljedeći članakŠto ide, a što ne ide u kompost?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.