Kako ojačati voćke od vremenskih nepogoda? Zanima me kemijska pomoć voćkama prije i poslije mraza. Sredstvo Ekofreez navodno pomaže da se voćka sama obrani od šteta koje može prouzročiti mraz, no mora imati listove barem 2 cm. Postoje li neka sredstva koja mogu ojačati pup ili cvijet jer nakon mraza, pa snijega listići gotovo da nisu ni krenuli. Koristio sam sredstvo Shigeki, no bez uspjeha. Što preporučate jer nisam u mogućnosti zadimljavati, a o orošavanju mogu samo maštati?
Na našem tržištu postoji nekoliko različitih sredstava koja mogu povoljno djelovati na ublažavanje stresnog djelovanja niskih temperatura i mraza na voćke. Uglavnom je riječ o biostimulatorima koji se često nazivaju biljni antifriz. Apliciraju se uglavnom putem lista, a neki mogu i u tlo (usvajanje putem korijena). Razlog naglašavanja primjene sredstava kod veličine lista od minimalno dva centimetra je taj što preparat kad dođe na takav list, biljka ga relativno brzo usvaja bez velikog utroška energije i dodatnih rezervnih tvari te na taj način usvajanje sredstava od strane čitave biljke može biti brže i djelotvornije. Međutim, vrlo je važno preparate primijeniti i tijekom jesenskih mjeseci, jer na taj način se jača sama biljka pa time i pupovi koji onda kasnije mogu biti otporniji na niske temperature. Iz tog razloga je i u samom članku „Možemo li pomoći voćkama nakon niskih temperatura?“ koji je objavljen u Gospodarskom listu broj 7 (15.travnja 2020.) dan naglasak na važnost pripreme voćki za razdoblje mirovanja jer se time povećava njihova otpornost na niske temperature. Sam mehanizam djelovanja većine preparata je taj da neposredno nakon primjene na voćku potiču stvaranje aminokiselina i proteina koji onda povećavaju otpornost tretirane voćke na pojavu niskih temperatura. No, istovremeno navedeni preparati aktiviraju i neke druge složene biokemijske reakcije u metabolizmu voćke i na taj način se ustvari ona „prirodno“ bori s negativnim djelovanjem stresnih čimbenika. No, vrlo često ta borba ne završi očekivano. Svaka biljka različito reagira na stres, što ovisi prvenstveno o biljnoj vrsti, zatim kondiciji, a u konačnici vremenu pojave i trajanju stresnog čimbenika što su u ovom slučaju niske temperature. Iako niste spomenuli o kojim je konkretnim temperaturama bila riječ, još jednom napominjem da je ova godina specifična po ranom kretanju vegetacije, a niske su se temperature pojavile u nekoliko intervala i još uz to nekoliko noći i jutara zaredom su se u pojedinim područjima spuštale ispod – 5 oC, a i niže, a uz tako niske temperature dodatno je puhao i snažan sjeverni vjetar koji je uzrokovao pothlađivanje tkiva. Nažalost u takvim uvjetima ako su voćke krenule, teško da njihovi organi neće stradati od navedenih temperatura, unatoč različitim pokušajima zaštite voćaka. Kemijski preparati mogu pomoći voćkama da budu otpornije na negativni utjecaj niskih temperatura, međutim one mogu pojedine organe voćki uspješno obraniti kod kratkotrajne pojave ne suviše niskih temperatura i ovisno o fazi razvoja voćke, ali teško mogu potpuno zaštiti voćke od negativnih temperatura jer voćka je složeni organizam s različitim reakcijama na pojedine preparate i stresove. Evo i još jedna informacija koja može biti zanimljiva s obzirom da ste spomenuli kako nemate mogućnosti klasično provoditi zadimljivanje i orošavanje voćki. Posljednjih godina počela se primjenjivati i „Stop – ice antifriz svijeća“ – kanta punjena 100 % voskom koja se postavlja u nasade neposredno prije prognoze pojave niskih temperatura. Vrlo se brzo i sigurno pali zahvaljujući integriranom podupaljaču. Vrijeme gorenja jedne svijeće je 10 sati, a u slučaju da nije potrebno višesatno gorenje lako se može ugasiti i ponovo zapaliti. Manipulacija i postavljanje kanti sa „Stop – ice antifriz svijećama“ u nasade vrlo je lako i jednostavno, a broj svijeća po ha ovisi o spuštanju temperatura – npr. kod – 2 oC potrebno ih je oko 180, dok kod temperature od – 5 oC i dvostruko više.
