Lišaj je simbiozna zajednica mahovine i gljiva. Lišaj se obično javlja na voćkama koje nisu održavane, tj. na kojima nisu provođena zaštitna prskanja. Orah je kultura koja ne zahtjeva pretjeranu primjenu zaštitnih sredstava, a često se ni ne prskaju zbog svoje veličine. Stoga se na njima često znaju pojaviti žuti lišajevi. Što se tiče zdravstvene ispravnosti stabla, te lišajeve nije potrebno uklanjati jer ne čine neku štetu. Međutim, ako ih se ipak želi ukloniti to se može napraviti fizičkim odstranjivanje pomoću grube četke. Održavanje voćke čistom od lišaja postiže se rezidbom (krošnji se daje prozračnost te se smanjuje zadržavanje vlage u krošnji) i prskanjem bakrenim preparatima u razdoblju kada nema vegetacije (ujesen ili na proljeće).

Prethodni članakOborinske vode na tuđoj nekretnini
Sljedeći članakKoliko smije biti visoka živa ograda?
Goran Fruk, dr.sc.
Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2008. godine, usmjerenje voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Od 2009. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Zavodu za voćarstvo. Koautor je 2 knjige, 20-ak znanstvenih radova te je sudjelovao na 15 međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2008. godine, usmjerenje voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Od 2009. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Zavodu za voćarstvo. Znanstveno se usavršavao u Rijeci (Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet) te Sloveniji (Sveučilište u Ljubljani Biotehnički fakultet). Suradnik je na modulima na Voćarstvo, Voćarstvo 1, Suvremene tehnologije čuvanja i pakiranja voća te Specifičnosti tehnologije čuvanja i pakiranja voća. Suradnik je na više domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih projekata iz područja genetskih resursa u voćarstvu, proizvodnje voćnih vina, čuvanja voća i smanjenja fizioloških poremećaja u plodovima voća tijekom čuvanja. Održao je nekoliko radionica iz rezidbe voćaka u sklopu raznih stručnih projekata. Koautor je 2 knjige, 20-ak znanstvenih radova te je sudjelovao na 15 međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Član je Međunarodnog društava za hortikulturne znanosti (ISHS) od 2010.