Zalazeće sunce

62

Podloga:
– 1 podloga za voćne torte Ø 24 cm

Nadjev:
– 6 listova želatine
– 5 dl punomasnog jogurta
– koricu neprskanog limuna
– 5 dag šećera
– 2,5 dl slatkog vrhnja

Preljev:
– 25 dag jagoda
– 4 kivija
– 25 dag marelica iz kompota
– 2 paketića želatine za tortu
– 3 žlice šećera

Priprema nadjeva: Želatinu namočite u hladnu vodu da nabubri. Izmiješajte jogurt, šećer i limunovu koricu. Želatinu ocijedite, zagrijte žlicu smjese i u njoj rastopite, te umiješajte u ostatak kreme. Čvrsto tucite slatko vrhnje i lagano dodajte kremi.

Priprema preljeva: Marelice, jagode i kivije pripremite i svaku vrstu voća izradite u glatki pire. Tako dobijete oko 2,5 dl kašaste tekućine. Ako nema dovoljno dopunite vodom. Voćni pire stavite u 3 manja lonca za kuhanje, te od svakoga odvojite po 2 žlice, a količine u loncima zakuhajte. Izmiješajte po 3 žličice praška želatine za tortu s žličicom šećera i 2 žlice voćnih pirea koje ste odvojili. Te tri količine umiješajte u kašaste tekućine koje kuhaju, sve još jednom zakuhajte i nakratko ostavite da se ohlade.

Postupak: Podlogu za voćnu tortu položite na tanjur za posluživanje i oko nje namjestite obruč kalupa za tortu. Pripremljenim nadjevom premažite dno podloge, te stavite u hladionik da se stegne. Voćne smjese, jednu do druge, namažite na nadjev na torti i viljuškom zamiješajte u šareni uzorak. Tortu ostavite najmanje 2 sata u hladioniku, a prije posluživanja uklonite obruč kalupa.

Recept iz knjige „Torte bez pećnice

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKokoline
Sljedeći članakŠtruca s bademima
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.