I ove godine pčelari su imali katastrofalne gubitke pčelinjih zajednica, jer se opet dogodio veliki pomor pčela i to kako se čini ponovno zbog nesavjesnih poljoprivrednika koji su tretirali svoje usjeve (nedozvoljenim) insekticidima u doba cvatnje, kad pčele idu na usjeve unatoč svim upozorenjima o štetnosti. Kako pogođeni pčelari mogu dobiti potporu za saniranje tih šteta?
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske putem središnjeg internetskog portala za savjetovanje s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod nazivom e-savjetovanja nedavno je provelo javno savjetovanje u svezi Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini. Naime, u Republici Hrvatskoj je tijekom proljetnih mjeseci 2023. godine došlo do masovnog pomora pčela na području Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije, pa je osim izravne štete pčelarima u gubitku pčelinjih zajednica i gubitaka u proizvodnji, ugroženo i uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva.
Program potpore pčelarima za saniranje šteta
Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini ima za cilj kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi izgubljenu dobit zbog naglog prestanka proizvodnje što će izravno utjecati na saniranje ekonomskih posljedica zbog izgubljene dobiti uslijed prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčela na pčelinjacima.
Stoga će se provedbom ove mjere korisnicima osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što će izravno utjecati na osiguranje brojnosti pčelinjih zajednica, na nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda, a neizravno na ponovo vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.
Trajanje i cilj programa
Navedeni Program se provodi u 2023. godini, s tim da isti ima za cilj kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje.
Navedena će se sredstva dodijeliti pčelarima kod kojih je potvrđen pomor pčelinjih zajednica od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske, te će se omogućiti naknada za pokriće dijela izgubljene dobiti od trženja pčelinjih proizvoda (med, pelud, propolis i matična mliječ).
Financijska sredstva će se raspodijeliti pčelarima prema broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 130,00 EUR po pčelinjoj zajednici.
Korisnici potpore
Potpora se dodjeljuje pčelarima koji su upisani i ažurirani u Evidenciji pčelara i pčelinjaka, a kod kojih je temeljem službenih izvješća dostavljenih od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske potvrđen pomor pčelinjih zajednica tijekom proljetnih mjeseci, a zaključno s 1. srpnjem 2023. godine.
Potpora se dodjeljuje za štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela u skladu s Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše („Narodne novine“ broj. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).
Financijska sredstva za provedbu Programa potpore pčelarima
Financijska sredstva za provedbu navedenog Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu.
Naime, iznos od 150.000,00 EUR osiguran je u Financijskom planu Ministarstva poljoprivrede za 2023. godinu.
Košnice Daruvarčanina Alojza Horaka bile su svega 500 metara od kobne uljane repice zbog čega je nedavno izgubio gotovo svih 90 zajednica. Tek je tu i tamo na nekom okviru ostala pokoja pčela. Izgubio je maticu, preživjelih je premalo da griju leglo i njihova je sudbina i dalje neizvjesna. U 54 godine pčelarskog staža Alojz takav pomor nije nikada doživio.
–Nije se nikada tako nešto dogodilo, a bilo je i prošle godine repice blizu i pretprošle, ali nisu prskali s onim što se ne smije, za klikni.hr izjavio je nesretni pčelar.
Analiza Državnog inspektorata je potvrdila upravo to – da je krivac korištenje nedozvoljenog sredstva. Prema dosad pristiglim rezultatima laboratorijskih analiza utvrđeno je kod jednog poljoprivrednika korištenje neregistriranog sredstva za zaštitu bilja (insekticid aktivne tvari fipronil). Pitanje koje se stoga neizbježno postavlja je – kako stati na kraj nesavjesnim poljoprivrednicima koji tretiraju s čim i kad ne smiju? Ima načina, siguran je iskusan daruvarski pčelar.
–Trebali bi nekoga kazniti da drugi onda paze što rade jer ako neće biti nitko kažnjen onda će to ponoviti i nagodinu, ističe Horak.
Kazne za korištenje neregistriranog sredstva za zaštitu bilja su za pravne osobe od 3.982 do 6.636 eura, a za fizičke od 1.990 do 3.318 eura, navodi se u članku na klikni.hr