Grad Beč sa svojih 1.900 hektara poljoprivredne površine ubraja se u jednog od najvećih austrijskih proizvođača organske hrane. S preko 40 godina iskustva u uzgoju bio voća i povrća Beč u Austriji ujedno ima i ulogu pionira. Na gradskim se površinama uzgajaju različite vrste žitarica (pšenica, raž, ječam, pir, zob i kukuruz), krumpir te drugo povrće poput rajčica, krastavaca, salate i paprika. Bečka poljoprivredna dobra sade preko 40 vrsta različitog povrća, a godišnji prinos iznosi i do 70.000 tona. Prednost pri tome imaju stare sorte, a prihrana biljaka vrąi se uglavnom bio kompostom koje dolazi iz bečkog poduzeća za zbrinjavanje otpada. Jedna od najpopularnijih povrtnica pri tom je krumpir kojim se prvenstveno opskrbljuju bečki domovi umirovljenika. Njihova godišnja potrošnja krumpira iznosi oko 350 tona. Krumpir se uzgaja na površinama gradskog bio centra u Lobau, a do nedavno se urod prevozio u Donju Austriju na skladištenje. No Grad Beč, koji još od 2000. godine i u području poljoprivrede provodi aktivne mjere zaštite klime, sada je to iz ekoloških razloga odlučio promijeniti. Pronađen je kooperacijski partner u bečkom okrugu Simmering, gdje će se u buduće skladištiti bečki krumpir. Ova promjena u distribucijskog politici dovest će do smanjenja emisije CO2 za 40 tona godišnje, a krumpir će na stol umirovljeničkih domova stizati još svježiji.

Prethodni članakPatlidžan – uvjeti za uspješan uzgoj
Sljedeći članakArmatura za plodovito povrće i mahunarke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.