O provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i planiranim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede vezanim uz daljnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, u Hrvatskom saboru, u petak, 14. veljače raspravljalo se na sjednici Odbora za poljoprivredu, na kojoj su uz saborske zastupnike i predstavnike Ministarstva poljoprivrede sudjelovali i predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore.
Rasprava o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu počela je nakon izlaganja resorne ministrice mr.sc. Marije Vučković u kojem je iznijela podatak da je od 555 jedinica lokalne samouprave Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem Ministarstvu poljoprivrede poslalo njih 431, a suglasnost je dobilo 253 općina. Programima koji su dobili suglasnost, bit će raspisani natječaji raspolaganje oko 205 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. No, do sad raspisan je tek 41 natječaj, a temeljem natječaja odobrena je odluka o raspolaganju samo u istarskoj općini Oprtalj. Isto se očekuje i u općini Sv. Ivan Žabno. Ministrica je naglasila kako su u ministarstvu svjesni da su mnogim općinama procedure dugotrajne i zahtijevaju mnogo administrativnog rada, pa se podzakonskim aktima željelo rasteretiti jedinice lokalne samouprave, prije svega bržim postupkom dobivanja potrebnih potvrda iz Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, te skratiti vrijeme i olakšati cjelokupnu proceduru. Ministrica je pritom najavila da će se analizirati primjedbe i argumentirane kritike Zakona, te će se vrlo brzo krenuti u postupak donošenja izmjena i dopuna postojećih zakonskih odredbi, u cilju stavljanja u funkciju što više hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i omogućavanja razvoja poljoprivrede prema tri strateške odrednice i cilja koje će biti sastavnice strategije razvoja poljoprivrede u razdoblju do 2030. godine, a to su povećanje proizvodnje, konkurentnosti i očuvanja ruralnih sredina.
Sudionici su se redom složili da Zakon, koji je na snazi oko 2 godine, treba izmijeniti. Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca Vlado Čondić Galiničić, Mirko Ervačić te Toni Raič, istaknuli su da su neki dosadašnji posjednici već dugi niz godina ulagali u poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, pa i skupim investicijama u razminiranje, navodnjavanje i druge agrotehničke mjere i na osnovu toga gradili veće farme, pa im sad zbog maksimuma koje propisuju načelnici općina, prijeti gašenje proizvodnje, gubitak investiranih sredstava, radnih mjesta i smanjenje proizvodnje. Zato su predložili da se uvrsti odredba o zadržavanju i produženju zakupa onim proizvođačima koji su uložili, povećali dodanu vrijednost i dobro gospodarili državnim poljoprivrednim zemljištem. Po njihovom mišljenju maksimumi koje određuju načelnici općina nisu u korist razvoja poljoprivrede jer se u nekim općinama cijepaju postojeće proizvodno-tehnološke cjeline i smanjuje proizvodnost i konkurentnost. Također je spomenuto da država nije dovoljno uspjela naplatiti zakup državnog poljoprivrednog zemljišta koji je povoljniji od zakupa privatnog zemljišta.
Matija Brlošić, Antun Vrakić i Miško Šklempe iz Hrvatske poljoprivredne komore naglasili su da nije dobro stalno raditi razlike između malih ili manjih obiteljskih gospodarstva i velikih sustava i tvrtki, jer mnogo OPG-ova su kooperanti velikim tvrtkama koje bez njih ne bi ostvarivale takve rezultate i da bi cilj trebao biti da svi koji žele, mogu raditi na zemlji, a ne da se zbog loših zakona zatvaraju farme i gase OPG-i. Zakon mora zaštititi sve koji proizvode da ne ostanu bez zemljišta, i OPG-e i obrte i velike tvrtke, a trenutno postojeće zakonske odredbe to ne osiguravaju. Članovi HPK uputili su prijedlog da se što više državnog poljoprivrednog zemljišta privatizira, jer neće biti mira dok se ne proda i zadnji kvadrat, ali prije nego što istekne moratorij na prodaju strancima, da domaći ljudi mogu doći do potrebnog zemljišta.
Na iznesene prijedloge u raspravi odgovorila je ministrica Vučković, koja je istaknula da nijedan ugovor nije prekinut, a svi koji su ulagali, znali su da imaju zakup na određeni rok i to je dio poduzetničkog rizika, jer nikome nije osigurano i nema jamstva da će unaprijed dobiti zakup. Ministrica je na kraju naglasila:
-Ovaj Zakon je napredak u odnosu na zatečeno
stanje i cilj je da se na temelju valjanih argumenata i iskustava iz provedbe u
ove dvije godine, pristupi potrebnim izmjenama i dopunama Zakona, koje će se
uskoro uputiti i u saborsku proceduru, i da se donese zakonsko rješenje koje će
vrijediti i u mandatima idućih Vlada i koje neće biti potrebe mijenjati tako
često kao prethodne zakone. Državno poljoprivredno zemljište mora biti u
funkciji razvoja poljoprivrede, a posebno osnaživanja stočarskog sektora i
uključivanja mladih poljoprivrednika, i predstavlja ključan resurs u strategiji
razvoja poljoprivrede i u primjeni nove zajedničke poljoprivredne politike EU.
