O provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i planiranim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede vezanim uz daljnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, u Hrvatskom saboru, u petak, 14. veljače raspravljalo se na sjednici Odbora za poljoprivredu, na kojoj su uz saborske zastupnike i predstavnike Ministarstva poljoprivrede sudjelovali i predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore.

Rasprava o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu počela je nakon izlaganja resorne ministrice mr.sc. Marije Vučković u kojem je iznijela podatak da je od 555 jedinica lokalne samouprave Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem Ministarstvu poljoprivrede poslalo njih 431, a suglasnost je dobilo 253 općina. Programima koji su dobili suglasnost, bit će raspisani natječaji raspolaganje oko 205 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. No, do sad raspisan je tek 41 natječaj, a temeljem natječaja odobrena je odluka o raspolaganju samo u istarskoj općini Oprtalj. Isto se očekuje i u općini Sv. Ivan Žabno. Ministrica je naglasila kako su u ministarstvu svjesni da su mnogim općinama procedure dugotrajne i zahtijevaju mnogo administrativnog rada, pa se podzakonskim aktima željelo rasteretiti jedinice lokalne samouprave, prije svega bržim postupkom dobivanja potrebnih potvrda iz Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, te skratiti vrijeme i olakšati cjelokupnu proceduru. Ministrica je pritom najavila da će se analizirati primjedbe i argumentirane kritike Zakona, te će se vrlo brzo krenuti u postupak donošenja izmjena i dopuna postojećih zakonskih odredbi, u cilju stavljanja u funkciju što više hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i omogućavanja razvoja poljoprivrede prema tri strateške odrednice i cilja koje će biti sastavnice strategije razvoja poljoprivrede u razdoblju do 2030. godine, a to su povećanje proizvodnje, konkurentnosti i očuvanja ruralnih sredina.

Sudionici su se redom složili da Zakon, koji je na snazi oko 2 godine, treba izmijeniti. Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca Vlado Čondić Galiničić, Mirko Ervačić te Toni Raič, istaknuli su da su neki dosadašnji posjednici već dugi niz godina ulagali u poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, pa i skupim investicijama u razminiranje, navodnjavanje i druge agrotehničke mjere i na osnovu toga gradili veće farme, pa im sad zbog maksimuma koje propisuju načelnici općina, prijeti gašenje proizvodnje, gubitak investiranih sredstava, radnih mjesta i smanjenje proizvodnje. Zato su predložili da se uvrsti odredba o zadržavanju i produženju zakupa onim proizvođačima koji su uložili, povećali dodanu vrijednost i dobro gospodarili državnim poljoprivrednim zemljištem. Po njihovom mišljenju maksimumi koje određuju načelnici općina nisu u korist razvoja poljoprivrede jer se u nekim općinama cijepaju postojeće proizvodno-tehnološke cjeline i smanjuje proizvodnost i konkurentnost. Također je spomenuto da država nije dovoljno uspjela naplatiti zakup državnog poljoprivrednog zemljišta koji je povoljniji od zakupa privatnog zemljišta.

Matija Brlošić, Antun Vrakić i Miško Šklempe iz Hrvatske poljoprivredne komore naglasili su da nije dobro stalno raditi razlike između malih ili manjih obiteljskih gospodarstva i velikih sustava i tvrtki, jer mnogo OPG-ova su kooperanti velikim tvrtkama koje bez njih ne bi ostvarivale takve rezultate i da bi cilj trebao biti da svi koji žele, mogu raditi na zemlji, a ne da se zbog loših zakona zatvaraju farme i gase OPG-i. Zakon mora zaštititi sve koji proizvode da ne ostanu bez zemljišta, i OPG-e i obrte i velike tvrtke, a trenutno postojeće zakonske odredbe to ne osiguravaju. Članovi HPK uputili su prijedlog da se što više državnog poljoprivrednog zemljišta privatizira, jer neće biti mira dok se ne proda i zadnji kvadrat, ali prije nego što istekne moratorij na prodaju strancima, da domaći ljudi mogu doći do potrebnog zemljišta.

Na iznesene prijedloge u raspravi odgovorila je ministrica Vučković, koja je istaknula da nijedan ugovor nije prekinut, a svi koji su ulagali, znali su da imaju zakup na određeni rok i to je dio poduzetničkog rizika, jer nikome nije osigurano i nema jamstva da će unaprijed dobiti zakup. Ministrica je na kraju naglasila:

-Ovaj Zakon je napredak u odnosu na zatečeno stanje i cilj je da se na temelju valjanih argumenata i iskustava iz provedbe u ove dvije godine, pristupi potrebnim izmjenama i dopunama Zakona, koje će se uskoro uputiti i u saborsku proceduru, i da se donese zakonsko rješenje koje će vrijediti i u mandatima idućih Vlada i koje neće biti potrebe mijenjati tako često kao prethodne zakone. Državno poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji razvoja poljoprivrede, a posebno osnaživanja stočarskog sektora i uključivanja mladih poljoprivrednika, i predstavlja ključan resurs u strategiji razvoja poljoprivrede i u primjeni nove zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Foto-2-Ministrica-Vučković-državni-tajnik-Tušek-i-načelnik-sektora-Miodrag-1024x953.jpg
Državni tajnik Tušek, ministrica Vučković i načelnik sektora Miodrag
Članovi odbora za poljoprivredu
Predstavnici HUP-a i HGK
Rasprava na odboru

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTestiranje on line pretplate
Sljedeći članakSvjetski vinari oduševljeni Hrvatskom – završio prvi Acrobat Portfolio Tasting
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.