Radi sprečavanja pojave i širenja influence ptica u domaće peradi Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Odluku o određivanju načina držanja peradi na gospodarstvima za naselja Aljmaš, Bijelo Brdo i Dalj u Općini Erdut, te naselje Kopačevo u Općini Bilje kojom se zabranjuje držanje peradi na otvorenom. Mjera se odnose na svu perad: kokoši, pure, guske, patke i druge ptice koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje mesa, rasplodnih ili konzumnih jaja i drugih proizvoda, te divlje ptice za uzgoj i rasplod.

 

Naime, veterinarska inspekcija našla je nekoliko uginulih labudova na rukavcu rijeke Drave kod Bijelog Brda, a uzorci su dostavljeni Veterinarskom zavodu u Vinkovcima. Obzirom na opravdanu sumnju da se radi o visokopatogenoj influenci ptica Ministarstvo poljoprivrede radi mjera predostrožnosti zabranilo je držanje peradi na otvorenom i za gore navedena naselja.

 

Podsjetimo, početkom tjedna Ministarstvo je donijelo odluku kojom se zabranjuje držanje peradi na otvorenom na području naselja Cerna i Šiškovci u Općini Cerna i naselju Retkovci u Općini Ivankovo. Na ostalim područjima preporuča se zatvaranje sve peradi u nastambe gdje god je to moguće.

 

Influenca ptica je vrlo zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica, a infekcija se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom ili lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa, pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

 

Ministarstvo poljoprivrede poziva sve vlasnike peradi da se drže ovih odluka kako bi spriječili moguće  daljnje širenja infekcije. Napominjemo da se radi soju virusa koji NIKADA NIJE uzrokovao bolest kod ljudi, stoga zdravlje ljudi nije ugroženo.

 

Prethodni članakKoju sortu kestena posaditi?
Sljedeći članakOBAVIJEST ZA POTROŠAČE – salmonela u ćevapima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.