Udruge Biovrt – u skladu s prirodom i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača su 03.05.2022. u sklopu projekta “Budućnost je ekološka” organizirale okrugli stol “Kako sačuvati tradicijske sorte i pokrenuti proizvodnju sjemenja”.

Tijekom rasprave o novom Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u razdoblju od 2023. do 2030. godine te kroz sudjelovanje u provedbi Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH, uvidjeli smo kompleksnost tematike očuvanja tradicijskih sorti i pokretanja proizvodnje sjemenja te potrebu za pokretanjem dijaloga među različitim institucijama i tijelima odgovornim za planiranje i provedbu budućih strategija.

Zato smo na ovom okruglom stolu okupili predstavnike udruga koje se bave ekološkom proizvodnjom i očuvanjem bioraznolikosti; predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, Savjetodavne službe; certifikacijskih tijela i  predstavnike poljoprivrednih proizvođača.

Novim izmjenama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uneseno je niz izmjena; sve sa ciljem pokretanja sjemenske i rasadničarske proizvodnje; njih u Hrvatskoj značajno nedostaje, posebno u sektoru povrćarstva i ekološke proizvodnje. Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede u planu je formiranje nove sortne liste na nacionalnoj razini; s njom bi se dodatno olakšalo održivo korištenje tradicijskih sorti i otvorila mogućnost za njihovo uključivanje u proizvodnju. To je posebno značajno za ekološki sektor. Iako je novi zakon na snazi, prateći pravilnici tek su u izradi; tako je puno toga još potrebno raspraviti kako bi novi sustav bio primjenjiv u praksi. 

Pozdravljamo predloženi način registracije tradicijskih sorata na novu sortnu listu; on bi prema prezentaciji Ministarstva poljoprivrede trebao biti vrlo jednostavan; troškovi bi trebali biti svedeni na minimum. Pozitivni pomaci vidljivi su i u pogledu raspisivanja natječaja za poticanje sjemenarske i rasadničarske proizvodnje. Sada se iskreno nadamo da će potrebni pravilnici čim prije stupiti na snagu; sve kako bi sljedeću sezonu zainteresirani poljoprivrednici dočekali spremni za pokretanje proizvodnje.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je foto-okrugli-stol-1024x531.jpg
Prethodni članakMeđunarodni Dan očaranosti biljakama 18. svibnja
Sljedeći članakProduljenje roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.