Kriza u europskom sektoru proizvodnje svinjskog mesa prouzročena uvođenjem ruskog embarga ne jenjava. U 2013. godini izvoz svinjskog mesa u Rusiju iznosio je milijardu eura pa se o gubicima može samo nagađati, a istovremeno se pad cijena proizvoda nastavlja. Ova kriza nije zaobišla niti Hrvatsku, na što konstantno upozorava hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Ona je o problemima s kojima je suočen sektor svinjskog mesa razgovarala prošlog tjedna i s predsjednikom Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja RH Stjepanom Kušecom.

 

Hrvatska je preživjela krizu s uvozom mesa 2014. godine kada je prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, u prvih pet mjeseci te godine proizvodnja svinjskog mesa pala za 7000 tona ili gotovo 10%, podsjeća zastupnica Petir te ističe kako se hrvatska proizvodnja nije oporavila, dok je uvoz mesa nastavljen. U tom smo vremenu iskusili i uvoz smrznutog svinjskog mesa pa i iz članica EU koje je bilo odmrzavano te ponovno smrzavano, ističe Petir ono o čemu je već više puta govorila, te zbog čega se zalaže za označavanje punog ciklusa proizvodnje mesa, uključujući i navođenje datuma klanja kako bi se prijevarama u sektoru mesa konačno stalo na kraj.

 

Slijedom pitanja koje je Europski parlament na inicijativu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj uputio Europskoj komisiji, a kojim zastupnici traže odgovore na pitanja povezana s programima potpore za privatno skladištenje, te korake koje Komisija poduzima vezano uz ruski embargo, Petir je zabrinuto konstatirala kako se dosadašnji napori poduzeti od strane Komisije na rješavanju tog problema nažalost nisu pokazali dostatnima i odgovarajućima.

 

Potpore za privatno skladištenje samo odgađaju problem, ne stabiliziraju tržište već ga više otvaraju špekulantima, a u konačnici trpe proizvođači zbog dodatnog pada cijena poljoprivrednih proizvoda koji se izravno prodaju s poljoprivrednih gospodarstava, istaknula je hrvatska europarlamentarka, te dodala kako bi u trenutku plasiranja tog skladištenog mesa na tržište položaj proizvođača mogao biti nepovratno uništen. Činjenica je da je ruski embargo samo ubrzao problem koji postoji već dugo vremena na tržištu svinjetine. Svinjsko je meso najznačajnija kategorija mesa u Europskoj uniji i na njega se odnosi 50% godišnje proizvodnje svog mesa.

 

Petir smatra kako je EU tržište prezasićeno svinjskim mesom, kao i s mnogim drugim poljoprivrednim proizvodima te povećanje stope izvoza na druga tržišta koja danas iznosi 13% vidi kao rješenje koje mora pomoći stabilizaciji unutarnjeg tržišta EU.

 

Prema posljednjim dostupnim podacima 2015. godine uvezeno je u Hrvatsku

216 tisuća trupova odojaka, a godinu dana ranije 135 tisuća trupova i porast uvoza je evidentan. Domaći proizvođači su na koljenima, a dok naši proizvođači grcaju u problemima, uvoz hrane je golem. Tržište je nestabilno, a ono što posebno zabrinjava jest rast uvoza konzerviranih i suhomesnatih proizvoda. Zbog prevelikih količina svinjskoga mesa na tržištu očito je da se domaći proizvodi prodaju ispod cijene. Važno je podržati domaće proizvođače svinja i poboljšati njihov položaj u procesu proizvodnje hrane, a potpore za privatno skladištenje samo bi dodatno povećale krizu ovoga sektora.

 

Zastupnica Petir također je svjesna kako je potrebno da Komisija što hitnije pošalje inspekciju s ciljem ukidanja ograničenja i mjera koje se trenutno primjenjuju u 4 županije, a vezano uz utvrđivanje uspješnog nadzora, pa i uspješnog suzbijanja te iskorjenjivanja klasične svinjske kuge, jer je zadnji slučaj svinjske kuge zabilježen 2008. godine. S predsjednikom Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja RH Stjepanom Kušecom zastupnica Petir je razgovarala o važnosti što hitnijeg dolaska inspekcije Komisije.

 

Prema dostupnim informacijama Ministarstvo poljoprivrede je u komunikaciji s Komisijom dogovorilo inspekciju koja bi trebala svoj nadzor provesti tijekom svibnja 2016. godine, što smatram pozitivnim pomakom. Vjerujem da će se u nadzoru utvrditi kako su mjere koje provodi Hrvatska dostatne te da više neće biti ograničenja našim proizvođačima svinjetine za neometan pristup europskom i svjetskim tržištima mesa, rekla je Petir.

 

Prethodni članakMogu li dobiti vino od posađene loze u Gorskom kotaru?
Sljedeći članakStrojevi i uređaji za zaštitu bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.