Povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Bruxellesu sudjelovao na saslušanju o zaključcima i preporukama Radne skupine za poljoprivredna tržišta čije je finalno izvješće podneseno u studenom prošle godine. Tom su prilikom, uz sudjelovanje članova radne skupine predstavljene, komentirane i pojašnjene dane preporuke u pogledu jačanja pozicije poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom koje trebaju doprinijeti uspostavi strukturnih mjera nužnih za pomoć poljoprivrednicima nakon već odobrenih 3 paketa solidarnosti, 32 mjere i odobrenih gotovo 7 milijardi EUR-a pomoći.

Zastupnici su u raspravi pozdravili mnoge prijedloge poboljšanja položaja poljoprivrednika, no insistiraju na njihovu provođenju u praksi. Radna skupina preporučila je povećanje transparentnosti tržišta, donošenje okvirnog zakonodavstva u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi, bolju suradnju među poljoprivrednicima, olakšavanje pristupa poljoprivrednika financiranju te poboljšanje postojećih alata upravljanja rizikom.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir naglasila je kako se poljoprivredu ne može prepustiti isključivo tržištu jer je ona uz osiguranje opskrbe hranom strateško pitanje svake zemlje. Smatra kako je važno početi poštivati postojeće direktive koje propisuju da se plaćanje mora izvršiti u roku 30 dana, a iz rasprave je vidljivo kako se one ne poštuju. Petir je još jednom upozorila na razlike u kvaliteti poljoprivrednih i drugih proizvoda koji se plasiraju na tržište starih i novih država članica, što je svojevrsna diskriminacija i kršenje postojeće direktive.

Zastupnica je ukazala i na postojeće probleme na terenu u odnosu otkupljivača prema poljoprivrednim proizvođačima koji jednostrano raskidaju ugovore te vraćaju proizvode. „Jasno je kako nam je potrebna regulativa o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse na europskoj razini“, naglasila je Petir. Osvrnula se i na problem koji imaju mladi poljoprivrednici, ne samo iz Hrvatske, već iz ostalih zemalja. „Potičem povjerenika da promijeni regulativu koja se odnosi na mlade poljoprivrednike jer im ona ne omogućuje korištenje sredstava iz programa Ruralnog razvoja na pravi način što je preduvjet za ostanak mladih na selu“, rekla je Marijana Petir.

Pitanje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom već je duže vrijeme u fokusu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta kao i u prioritetima zastupnice Petir, kao jedine hrvatske punopravne članice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. O toj je temi više puta govorila te podnosila amandmane na različita izvješća Europskog parlamenta. Neki od amandmana zastupnice Petir podneseni na Izvješće o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom u konačnici su bili i prihvaćeni, a usvojeno Izvješće i jasno izraženi stav Europskog parlamenta otvara mogućnost pokretanja zakonodavne inicijative za reguliranje tog velikog problema koji muči poljoprivrednike u Hrvatskoj ali i  diljem Europe.

Prethodni članakMinistarstvo poljoprivrede podržava usvajanje akta Europske komisije kojim se proizvođačima terana omogućava daljnje korištenje naziva te vinske sorte
Sljedeći članakPoziv na okrugli stol „Kakvu hranu jedemo (i uvozimo) u Hrvatskoj ?“
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.