Rotkvica je jednogodišnja biljka i danas je vrlo popularno povrće koje obiluje mineralima i vitaminima te sadrži samo 16 kalorija. Odlikuju je i ljekovita svojstva od čega je vrijedno istaknuti njeno djelovanje na probavu, dišne organe i kožu (kod vitiliga rotkvica u obliku paste obnavlja melanin, te na taj način koža poprima svoju normalnu boju), a sok rotkvice se koristi kao učinkovit tretman za ubode insekata.

Rotkvica se u zaštićenom prostoru proizvodi u jesenskom i proljetnom razdoblju. Pritom je vrlo pogodna za kontinuiranu sjetvu, odnosno proizvodnju, prije svega zbog kratke vegetacije. Međutim, kod toga treba imati na umu opasnost od razmnožavanja i širenja nametnika tla.

Prednost upotrebe agrotekstila

Osim proizvodnje na gredicama plastenika, rotkvica se vrlo uspjepno može proizvoditi i na stolovima u gajbama ili plastičnim kontejnerima. Proizvodnja se može ostvarivati bez zagrijavanja zaštićena prostora ili u njemu, pri čemu je važno odrediti pravo razdoblje proizvodnje. U uzgoju rotkvice agrotekstil igra veliku važnost, toliku da ju je nemoguće zaobići. Prekrivanjem gredica ili kontejnera agrotekstilom postiže se ranija proizvodnja i berba, i to od 15 do 20 dana.

Proljetne, ljetne i zimske rotkvice

Kultivari rotkvice su grupirani prema sezoni uzgoja, pa tako postoje proljetne, ljetne i zimske rotkvice. Proljetne dozrijevaju za 25-30 dana, mogu biti crvene, bijele, ljubičaste i roze, a oblik im je okrugli. Ljetne rotkvice su slične proljetnim, ali nešto veće i duže dozrijevaju. Ljetne i zimske rotkvice trebaju otprilike 50-60 dana za dozrijevanje. Zimske rotkvice preferiraju niske temperature i kratki dan. Niske temperature produžavaju nicanje i vegetaciju usjeva, a najbrže rastu pri umjerenim temperaturama oko 17ºC. Za kvalitetu rotkvice posebno je važna vlaga tla (60-75%). Zbog razmjerno plitkog korijena najbolje joj odgovara lagano, humozno tlo dobre strukture.

Kao i na većini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave povrćarskom proizvodnjom, i na Eko farmi “Čičak” iz Palančana, pokraj Čazme nalazi se različito povrće, koje uzgajaju na gotovo 4 hektara. Vlasnici, Vanja i Franjo Trgovac proizvode poljoprivredne proizvode po ekološkim načelima više od 15 godina. Rotkvice, kao i ostalo povrće, prodaju u specijaliziranim trgovinama ekološki proizvedene hrane i na susjednim seoskim turističkim gospodarstvima.

Plodored kod uzgoja rotkvice je 3 godine, a budući rotkvica ne podnosi stajski gnoj poželjno je sijati je tamo gdje su prije bili krastavci, rajčica i tikvice. Tlo se obrađuje na 20-30 cm dubine, formiraju se gredice, a površina se izravna i po potrebi povalja. Ukoliko se rotkvica sije nakon mahunarki koje ostavljaju dosta dušika u tlu, onda nije potrebno gnojiti dušikom jer previše dušika smanjuje kvalitetu. Od mjera njege posebno je važno pravovremeno natapanje, a za vrućih dana i dnevno orošavanje.

Uspjeh proizvodnje povrća ne ovisi samo o iskustvu, znanju i vrijednim rukama farmera. Intenzivna proizvodnja povrća nezamisliva je bez kvalitetnih hibrida, specijalnih gnojiva, korisnih kukaca, pesticida i ostalih pomoćnih sredstava. Syngentino sjeme rokvice Rondar F1 i Kaspar F1 u skupini je visoko kvalitetnog sjemena. Rondar je pogodan za prezimljavanje i za najraniju proizvodnju, u plastenicima se sije od kraja rujna do sredine travnja, proizvodnja na otvorenom pod agrroteksilom preporuča se krajem siječnja i početkom veljače.
Ovaj hibrid odlikuje okrugli korijen jarkocrvene boje promjera 3 cm i izrazite unutrašnje kvalitete. Kaspar je najpopularniji hibrid srednje Europe za otvoreno polje, a uzgaja se od proljeća do jeseni. Ima okrugli korijen lijepe, ujednačene, sjajno crvene boje i tamnozelenih listova. Oba hibrida imaju snažne listove i lako se vežu u vezice.

Sjetva rotkvice

Sjeme rotkvice sije se preciznom sijaćicom (220-300 zrna/m2) uz razmak redova 15-20 cm, na dubinu do 1,5 cm. Bere se kad većina biljaka ima promjer hipokotilskog gomolja oko 15 mm i to ručno (čupanjem). Na većim površinama mehanizirano i tada se obično prodaje bez lišća. Prinos rotkvice je oko 4 kg/m2. Rotkvice se nakon berbe vežu u vezice i slažu u letvarice ili kutije. Ubrani plodovi mogu se čuvati u hladnjači na 0oC i pri 95% vlage do 12 dana. Rotkvica bez lišća koja je zapakirana u PE vrećice do 6 tjedana. Prema standardima kvalitete na EU tržištu rotkvice se mogu plasirati kao:

● I klasa: rotkvice moraju biti ujednačene boje i oblika, sa svježim i cijelim listovima, oprane, bez pukotina i drugih oštećenja. U manjim pakiranjima, rotkvica može biti bez lišća, s korijenom ili bez njega. Iako nema klasiranja po veličini, za I klasu bi promjer trebao biti najmanje 15 mm. Dopušteno je 10% II klase i 10% sitnijih rotkvica, ali ukupno ne više od 15%.
● II klasa: dopušteno je oštećenje lišća i manja oštećenja rotkvice.

Troškovi

U varijabilne troškove proizvodnje rotkvice ubrajaju se: trošak mehanizacije, trošak gnojidbe, trošak sjetve, trošak zaštitnih sredstava, trošak navodnjavanja, trošak berbe i trošak pakiranja. Najveći udio u strukturi varijabilnog troška imaju troškovi berbe i pakiranja (68%). Troškovi mehanizacije obuhvaćaju sve mehanizirane operacije (duboko oranje, drljanje, kultivacija i sl.). Mogu se podijeliti na fiksne i varijabilne troškove. Varijabilni uključuju troškove goriva, maziva, održavanja i popravaka, dok fi ksni uključuju troškove registracije, osiguranja, kamata i amortizacije.

Od svih operacija pripreme tla, koji u strukturi varijabilnog troška mehanizacije sudjeluju sa 58%, čak 42% otpada na trošak dubokog oranja. Kod uzgoja rotkvice treba paziti na vrijeme sjetve, jer se mogu javiti problemi u uzgoju prilikom jako rane sjetve, ali i kasne proljetne sjetve rotkvice. Kod rane sjetve se zbog niskih temperatura produžava rast i dolazi do prorastanja prije stvaranja zadebljalog dijela stabljike koji se koristi kao namirnica. Isto se može dogoditi i kod kasne proljetne sjetve kad je dan duži od 12 sati, uz povišenu temperaturu i smanjenu vlažnost zraka i tla. Rotkvica u tim uvjetima stvara cvjetne stapke, pa hipokotil postaje mekan, suh i promjeni mu se okus.

Crna i bijela rotkva

Kao tipična zimska vrsta ljekovitih svojstava ističe se rotkva, poznata i kao crna rotkva ili povrtnica. (Raphanus sativus var. niger). Boja hipokotila rotkve najčešće je crna, dok je unutrašnje tkivo bijele boje. U zemljama sjeverne Europe, gdje se rotkva kontinuirano konzumira tijekom cijele godine, osim crno obojenih kultivara uzgajaju se i kultivari bijele, žute, smeđe ili ljubičaste boje s bijelim ili crvenim unutrašnjim tkivom. Kod nas se najčešće uzgajaju kasniji kultivari rotkve koji se siju tijekom srpnja, a za berbu dospijevaju za 70 do 80 dana. U području sjeverne Europe čest je proljetni uzgoj ovog povrća te se sjetvom tijekom ožujka i travnja ostvaruje berba zadebljalog hipokotila za 50 do 60 dana.

Mlada proljetna rotkva manjeg je promjera i na tržište obično dolazi u vezicama. Kod uzgoja proljetnih kultivara preporučuje se veća gustoća sklopa (20-25cm×10cm). Dok se jesenski kultivari siju na razmak redova 30-45cm. Daikon; bijela ili japanska rotkva (Raphanus sativus var. longipinnatus) je zimska rotkva, neobicna zbog bijele boje hipokotila. Vrlo je popularan u azijskim zemljama, a obiluje kalcijem, fosforom i željezom. Buduci da biljke razvijaju vecu lisnu masu a dužina hipokotila može varirati od 10-40cm, u uzgoju se preporucuje veci razmaci izme u redova(40-60cm) i unutar reda (15-25cm).

""

Prethodni članakNovi propisi za korištenje plavog dizela
Sljedeći članakNewsletter 2/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.