Primjena herbicida
Poljoprivredni proizvođač treba poznavati osnovna svojstva herbicida. To se uglavnom odnosi na poznavanje uvjeta kod primjene, koji su potrebni za zadovoljavajući učinak.
Pažnju treba usmjeriti na:
• vrijeme primjene,
• kvalitetu aplikacije,
• spektar djelovanja,
• način djelovanja,
• selektivnost prema kulturi i
• ponašanje u okolišu
S praktičnog gledišta herbicide možemo razvrstati na više različitih načina: po vremenu primjene, po spektru djelovanja, po načinu djelovanja, po namjeni, po kemijskoj pripadnosti, po mehanizmu djelovanja i po obliku.
S gledišta vremena primjene, selektivne herbicide razvrstavamo na primjenu:
• prije sjetve kulture ili pre-sowing (pre-sow),
• nakon sjetve a prije nicanja ili pre-emergence (pre-em) i
• nakon nicanja korova ili postemergence (post-em).
Primjena prije sjetve (pre-sowing) odnosi se na primjenu herbicida koji se nakon primjene na obrađeno i golo tlo predsjetvenom pripremom plitko unose (inkorporiraju) u površinski sloj tla. U praksi su moguće i drugačije situacije od onih prikazanih na crtežu. Naime, ovisno o uvjetima u polju tijekom zime, jednogodišnji (pa i višegodišnji) korovi mogu se tako razviti da onemogućuju kvalitetnu pripremu tla za sjetvu. U tom je slučaju moguće primijeniti herbicide na iznikle korove (najčešće glifosat, glufosinat, dikvat). I kod primjene nakon sjetve rijetko svi korovi poniknu istovremeno s kulturom.
Kod ranije pripreme tla za sjetvu, a nešto kasnije obavljene sjetve, korovi mogu ponići prije kulture. To znači da će herbicidi biti primijenjeni po listu. Suprotno navedenom, kod istovremene pripreme tla i sjetve (isti dan), kultura često nikne prije korova. S obzirom na način djelovanja (usvajanja) i selektivnost herbicida, opisane situacije omogućuju ili određuju pristup suzbijanju korova u dotičnoj kulturi. To će ovisiti o osposobljenosti korisnika.
Podjela herbicida po vremenu primjene u uskoj je vezi s podjelom po načinu djelovanja. Naime, rokovi primjene uglavnom omogućuju da način djelovanja, odnosno način usvajanja herbicida od strane korovne biljke dođe u potpunosti do izražaja. Osim razlike u načinu usvajanja, razlike izme đu pojedinih herbicida ogledaju se i u duljini trajanja herbicidnog učinka. Zbog produženog herbicidnog učinka, pre-em herbicidi se još nazivaju i rezidualni i zemljišni herbicidi. Naime, nakon primjene određeno vrijeme takvi herbicidi ostaju u tlu u aktivnom obliku. Također sprečavaju nicanje korova kroz određ eno vremensko razdoblje.
Često se način djelovanja pogrešno zamijenjuje s mehanizmom djelovanja. Mehanizam djelovanja govori o specifičnom molekularnom mjestu djelovanja, odnosno govori o fiziološkom procesu kojeg ometa (inhibira) u biljci. S gledišta načina djelovanja, preem herbicide korovna biljka usvaja sjemenom, nicajućom stabljikom (klijancem) i/ili korijenom. Kod primjene nakon nicanja korova, korovna biljka herbicid usvaja putem lista i za razliku od pre-em herbicida, suzbit će samo jedinke korova zatečene u vrijeme primjene.
Kod usvajanja putem lista, prema sposobnosti premještanja herbicida od mjesta aplikacije u druge biljne dijelove, razlikujemo dva načina djelovanja. Translokacijski (premještaju se biljnim sokovima po biljci) i kontaktni (djeluju u blizini mjesta kontakta škropiva i lista). S obzirom da se po agroroku nalazimo pred sjetvom proljetnih kultura, u ovom prilogu ćemo prikazati najvažnije činitelje koji se odnose na primjenu herbicida nakon sjetve a prije nicanja korova.
Pre-em herbicide primjenjujemo neposredno nakon sjetve kulture na golo tlo. Nije svejedno jesmo li herbicid nanijeli na poptuno suho ili umjereno vlažno tlo. Za aktivaciju herbicida neophodne su oborine od cca 20 mm unutar desetak dana nakon aplikacije. Kiša ili umjereno natapanje, herbicid s površine tla unose u plitki površinski sloj, odakle niče većina sitnosjemenih korova. Ovisnost o oborinama, nakon primjene, jedan je od glavnih nedostataka ovog roka primjene herbicida. Izostanu li oborine, izostat će i učinak na korove.
Drugi nedostatak je što su nedovoljno učinkoviti na krupnosjemene korovne vrste koje su zbog krupnoće sjemena sposobne nicati i iz dubljih slojeva tla, gdje su niže koncentracije herbicida. Osim toga, zbog nicanja s različitih dubina tla, njihovo nicanje protegne se kroz dulje vremensko razdoblje. Kasnije ponikle jedinke (iz dubljih slojeva tla) manje ili više izbjegnu rezidualnom učinku herbicida. Zbog istog razloga, pre-em herbicidi imaju slab ili nikakav učinak na višegodišnje korove, koji se osim sjemenom, više razmnožavaju različitim vegetativnim organima koji su položeni dublje u tlu gdje herbicid ne dospijeva. Stoga je nakon primjene zemljišnih herbicida, u slučaju zakorovljenosti njive višegodišnjim korovima, redovito potrebno korektivno tretiranje.
Kvaliteta predsjetvene obrade tla
Osim oborina, za dobar učinak ovih herbicida potrebna je kvalitetna predsjetvena priprema tla. Nekvalitetna priprema tla s puno krupnih gruda na površini onemogućuje kvalitetnu sjetvu, a onemogućena je kvalitetna distribuciju pre-em herbicida. Plitka sjetva može umanjiti selektivnost herbicida prema kulturi. Selektivnost herbicida je, zapravo, „fenomen“ kojim u isto vrijeme i na istom mjestu herbicid štetno djeluje na neželjene biljke, a poštedi uzgajani usjev. Posebno treba naglasiti da selektivnost nikad nije apsolutna ni konstantna značajka herbicida. Pod utjecajem je velikog broja okolišnih čimbenika i razlika između fizioloških i morfoloških značajki korova i kulture.
Mehanizam selektivnosti zemljišnih herbicida uglavnom se zasniva na činjenici da sitnosjemeni korovi niču iz plitkog površinskog tla gdje su maksimalne koncentracije herbicida. Sjeme kultura obično sijemo dublje pa biljke izbjegnu sloj tla gdje je maksimalna koncentracija herbicida. Ovaj tip selektivnosti nazivamo prostorna selektivnost. Iz prikazanog je vidljiva važnost sjetve na optimalnu dubinu. Osim kvalitetne sjetve, na selektivnost zemljišnih herbicida znatan utjecaj imaju značajke tla i oborine nakon primjene. Kako je u uvodnom dijelu navedeno, kvaliteta aplikacije je značajan činitelj koji utječe na učinak herbicida. Kod zemljišnih (i ostalih) herbicida važna je ujednačena distribucija (raspored) propisane dozacije po jedinici površine.
Za ujednačen raspored primijenjene količine herbicida treba voditi brigu o udaljenosti uređaja za prskanje od tla i o međusobnom razmaku sapnica na granama prskalice. To je u uskoj vezi s kutom izbačaja mlaza iz sapnice. Naši poljoprivredni proizvođači uobičajeno koriste sapnice s kutom od 1100. Kod te širine lepeze, udaljenost sapnice od tla treba biti 50 cm. Na istoj udaljenosti trebaju biti i sapnice jedna od druge na grani prskalice. U navedenim uvjetima krakovi lepeze se preklapaju. U poljskim uvjetima (neravan teren, depresije i sl.), pogotovo sa starijim tipovima prskalica to nije uvijek izvedivo.
Često graničnici na krajevima krila prskalice, koji imaju za cilj održavati potreban razmak između sapnice i tla. Proizvođačima „smetaju“ pa ih skinu s uređaja. U slučaju da je uređaj podignut više od propisanog, sva površina tla je pokrivena škropivom, ali nije postignut ujednačen raspored škropiva (lepeze se samo djelomično preklapaju). Što se tiče količine vode po jedinici površine, što je u vezi s izlaznim otvorom sapnice i tlakom izbačaja mlaza, kod primjene zemljišnih herbicida nema tako velik značaj kao kod primjene post-em herbicida.
Važno je voditi brigu o tlaku izbačaja mlaza. Odnosno da kapljice škropiva ne budu presitne, te ih struja vjetra (drift) odnese na neželjeno mjesto.
Da bi profesionalni korisnik bolje upoznao herbicid kojeg primjenjuje te razumio ponašanje herbicida u okolišu, u nastavku teksta bit će detaljnije opisana „sudbina“ herbicida nakon aplikacije.
Razgradnja i gubitci
Svi herbicidi koje primjenjujemo na golo tlo su perzistentni (rezidualni) herbicidi. Kad dospiju na površinu tla, s kišom bivaju raspoređeni po fazama tla. Poznato je da se tlo sastoji od krute, tekuće, plinovite i žive (bio) faze. Važno je naglasiti da je biljka sposobna korijenom usvojiti samo onaj dio herbicida (i hraniva) koji se nalazi u tekućoj fazi tla. Tlo je vrlo kompleksan i dinamičan sustav koji je pod utjecajem velikog broja činitelja koji djeluju zasebno i u interakciji.
Najvažniji činitelji ponašanja herbicida nakon primjene su značajke (tip) tla i klimatske prilike. O njima, osim kemijskih karakteristika samog herbicida, ovisi perzistentnost herbicida i njegovo rezidualno djelovanje. Odnosno razdoblje tijekom kojeg u tlu ostaje u aktivnom obliku.
Na prikazu je vidljivo da nakon primjene na tlo, herbicid podliježe procesima koji su podijeljeni u dvije skupine – procesima gubitaka i procesima razgradnje. Pri procesima gubitaka primarna molekula herbicida ostaje nepromijenjena, ali nije dostupna korovnoj biljci. Kod procesa razgradnje dolazi do razgradnje (dekompozicije) primarne molekule. Obje skupine procesa su vrlo kompleksne i pod utjecajem su većeg broja činitelja. U nastavku teksta ovi procesi bit će prikazani samo s gledišta praktičnog značaja za profesionalnog korisnika. Procesi gubitaka herbicida obuhvaćaju isparavanje, ispiranje, apsorpciju (usvajanje) i adsorpciju (vezanje) herbicida na adsorpcijski kompleks tla.
Preporuka je da se herbicide sklone isparavanju nakon primjene predsjetvenom pripremom plitko inkorporira u tlo.
Isparavanje (hlapljivost ili volatilnost) je prelazak herbicida iz tekućeg stanja u plinovito. U vezi je s tlakom para što je specifična značajka pojedinog ili skupine herbicida. Općenito vrijedi pravilo da je u uvjetima viših temperatura i povećane vlage tla isparavanje volatilnih herbicida više izraženo. Manje je izraženo kod tala koja imaju veći sadržaj gline i organske tvari jer prije nego dođe do isparavanja, herbicid se veže na adsorpcijski kompleks tla. Danas na tržištu gotovo da i nema herbicida koje bi morali oruđem unositi u tlo. Tipičan predstavnik takvih karakteristika je bio trifluralin koji je povučen s tržišta EU i ne tako davno iz Hrvatske. Na tržištu su herbicidi pendimetalin i klomazon koji su na granici hlapljivosti. Ovisno o klimatskim uvjetima u kojima se primijenjuju, mogu se i ne moraju inkorporirati u tlo.
Ispiranje (leaching) je drugi značajan način gubitka herbicida u dublje slojeve tla. Do ispiranja dolazi u slučaju kad nakon primjene herbicida u kratkom vremenskom razdoblju padnu iznimno velike količine oborina. S praktičnog gledišta ovaj proces ima negativan učinak na kontaminaciju površinskih, a ovisno o porijeklu matičnog supstrata i podzemnih voda. Za poljoprivrednu poizvodnju ispiranje herbicida može imati utjecaj na selektivnost. Naime, oborine ispiru herbicid u zonu položenog sjemena. Odnosno u zonu korijena kulturne biljke što može negativno (fitotoksično) utjecati na usjev.
Ovisno o tipu tla i tipu herbicida, fitotoksični učinak može biti različitog intenziteta. U propusnim tlima s manjim sadržajem gline i organske tvari, ispiranje je jače naglašeno. Osim fitotoksičnog učinka, ispiranje smanjuje herbicidni učinak, jer je herbicid ispran iz površinskog sloja tla. Važno je kod ispiranja herbicida naznačiti da sušna razdoblja koja vladaju tijekom ljetnih mjeseci, mogu utjecati tako da se neki isprani herbicidi kreću u suprotnom smjeru. Naime, nakon ispiranja uslijed većih količina oborina, u sušnim uvjetima herbicid se kapilarnim kretanjem vode može „vratiti“ u površinski sloj tla. U slučaju da se herbicid prethodno nije razgradio. To može izazvati fitotoksične učinke na osjetljivu kulturu koja slijedi u plodoredu.
Usvajanje (upijanje) herbicida korovnom biljkom je uvjetno rečeno gubitak herbicida, jer usvajanje od strane korovne biljke i jest cilj primjene herbicida. Odumiranjem korovne biljke herbicid se može ponovno vratiti u okoliš. Najvažniji proces „gubitka“ preem herbicida koji ima važan utjecaj na njegov rezidualni učinak je adsorpcija ili vezanje (imobilizacija) herbicida na najsitnije čestice (koloidi) gline i humusne čestice. Ove čestice predstavljaju adsorpcijski kompleks tla. Obično vrijedi pravilo, što je u tlu veći sadržaj gline i organske tvari, to je veći gubitak herbicida. Odnosno veća je sposobnost vezanja na adsorpcijski kompleks tla, što znači da je herbicid manje dostupan korovnoj biljci.
Važno je znati da različite vrste glinenih čestica imaju različitu sposobnost vezanja herbicida. Zbog navedenog su propisane niže doze pre-em herbicida za lakša i propusna tla a više dozacije se propisuju za glinovita i humusom bogata tla.
Na sposobnost vezanja na adsorpcijski komleks tla nadalje utječu pH vrijednost, temperatura i topivost herbicida u vodi. Što je veća pH vrijednost i što su više temperature, slabije je vezanje herbicida na adsorpcijski kompleks. Što se tiče topivosti u vodi, što je herbicid manje topiv u vodi, to je jače vezanje herbicida na čvrstu fazu tla. U odnosu na kemijski oblik herbicida, topivost u vodi raste od soli, kiseline prema esternoj formi herbicida. Međutim, treba naglasiti da ima izuzetaka. Tako npr. herbicid glifosat ima visoku vrijednost topivosti u vodi ali ima i vrlo jaku sposobnost vezanja na adsorpcijski kompleks tla. Poznato je da je zbog ove značajke, neposredno nakon primjene glifosata moguće obavljati sjetvu bilo koje kulture.
Važno je znati da razlicite vrste glinenih cestica imaju razlicitu sposobnost vezanja herbicida. Zbog navedenog su propisane niže doze pre-em herbicida za lakša i propusna tla, a više dozacije se propisuju za glinovita i humusom bogata tla. Važno je naglasiti da vezanje herbicida na adsorpcijski kompleks tla nije potpuni gubitak herbicida, odnosno u određenim uvjetima dolazi do otpuštanja herbicida. Pod utjecajem određenih činitelja adsorpcija i desorpcija su ireverzibilan proces. Za praksu, odnosno za učinak herbicida, najvažnije su oborine. Adsorpcija je naglašenija u sušnim uvjetima, a stupanj desorpcije ovisi o količini oborina.
Desorpcija, osim na dostupnost herbicida korovnoj biljci, također utječe na mikrobiološku razgradnju herbicida. U uvjetima vlažnog tla, povećava se mikrobiološka aktivnost, molekula herbicida je dostupnija mikroorganizmima, a time je i veća mikrobiološka razgradnja herbicida. To zajedno utječe na duljinu perzistentnosti herbicida i na toksikološki učinak na okoli. Druga skupina procesa kojima podliježe herbicid u okolišu nakon primjene su procesi razgradnje.
Duljina razdoblja razgradnje herbicida ili poluvijek raspada mjeri se danima potrebnim da se herbicid razgradi na polovinu primijenjene količine. Kako je navedeno, pri ovim procesima primarna molekula herbicida podliježe razgradnji na jednostavnije spojeve. Molekule herbicida su organske molekule i razlažu se najčešće na CO2, vodu i različite soli. Treba znati da i jednostavniji spojevi, odnosno razgradni produkti herbicida imaju vlastite kemijske karakteristike u smislu toksičnosti, sposobnosti adsorpcije, otpornosti na razgradnju i sl. Razgradnja herbicida u poljskim uvjetima se odvija fotokemijskim, kemijskim i mikrobiološkim procesima.
Fotokemijska razgradnja je pod utjecajem valne duljine svjetlosti (najčešće ultraljubičaste), sezone (godišnjeg doba), doba dana (dannoć), vremenskih prilika (oblačnosunčano), zasjenjenosti primjenjenog herbicida tlom, usjevom i sl. Što je manji intenzitet svjetla, manji je i intenzitet fotokemijske razgradnje. Stoga se općenito preporučuje da primjenu herbicida treba izbjegavati u podnevnim satima kad je intenzitet svjetla (insolacija) najjači.
Kemijska razgradnja herbicida najčešće se odvija procesima hidrolize (reakcija molekule herbicida s vodikom, obično vodikom iz H2O), oksidacije (reakcija molekule herbicida s kisikom) i disocijacije (odvajanje amonijske i/ili druge kemijske skupine iz primarne molekule herbicida). Na kemijsku razgradnju općenito, znatan utjecaj imaju kemijske karakteristike herbicida, karakteristike tla, oborine, odnosno količina slobodne vode u tlu.
Veliki broj herbicida nakon primjene podliježe mikrobiološkoj razgradnji, odnosno razgradnji metabolizmom mikroorganizama u tlu. Kao organske molekule, herbicidi su izvor hranjivih tvari (najčešće ugljik, dušik, sumpor) za mikroorganizme. Za aktivnu mikrobiološku razgradnju važnu ulogu imaju tip tla, broj i vrsta mikroorganizama (bakterije, gljive). Također uvjeti koji povećavaju mikrobiološku aktivnost (toplina, vlaga, sadržaj organske tvari).
Era ekologije
Zbog povećanog senzibiliteta javnosti prema zaštiti okoliša, istraživanja su intenzivno usmjerena na poticanje mikrobiološke razgradnje. Istražuju se različiti biostimulansi za jaču mikrobiološku aktivnost. Pojednostavljeno i praktično, prema naputcima i obveznim mjerama integrirane biljne proizvodnje u praksi je to moguće u većoj ili manjoj mjeri postići primjenom organskih gnojiva i zelenom gnojidbom.
S gledišta duljine trajanja u aktivnom obliku, herbicide je moguće podjeliti u skupine:
• kratke perzistentnosti (do 3 mjeseca),
• umjerene perzistentnosti (3-6 mjeseci) i
• perzistentne herbicide (više od 6 mjeseci).
Perzistentnost, odnosno rezidualno djelovanje je pozitivno svojstvo pre-em perzistentnih herbicida, jer omogućuje zaštitu usjeva od korova kroz dulje razdoblje. Međutim, perzistentni herbicidi mogu ograničavati plodored, osobito ako u plodoredu slijede kulture koje su osjetljive na prethodno primijenjeni herbicid.
Kako je vidljivo iz svega navedenog, prema današnjim zahtjevima poljoprivredne proizvodnje, profesionalni korisnik treba imati dvostruko usmjeren cilj. Postići herbicidni učinak i istovremeno voditi brigu o utjecaju primijenjenog herbicida na okoliš. Štititi okoliš, a istovremeno proizvoditi veće količine hrane je slogan („Save and Grow“) FAO (Food and Agriculture Organization) organizacije UN-a kojoj je zapravo primarni cilj brinuti o dovoljnim količinama hrane za čovječanstvo. Međutim ipak skreće pažnju i na zaštitu okoliša.
Iz navedenog je vidljiv visok zahtjev prema poljoprivrednim proizvođačima. Naime, ulaskom u „eru ekologije“ i zbog zahtjeva preuzete EU zakonske regulative u području primjene pesticida započeli smo s vrlo dugim procesom razvoja integrirane biljne proizvodnje koja obuhvaća i segment integriranog suzbijanje korova.
Primjena herbicida u kukuruzu
Kako je u uvodu navedeno, nalazimo se pred sjetvom proljetnih kultura (kukuruz, suncokret, soja, šećerna repa), pa će u nastavku teksta biti prikazani registrirani pre-em herbicidi u glavnim okopavinskim kulturama i specifičnosti pre-em roka primjene u njima. Naime, poznato je da smo preuzimanjem EU regulative u području zaštite bilja, zbog ponovne ekotoksikološke procjene svih djelatnih tvari ostali bez značajnog broja pesticida (oko 25 djelatnih tvari herbicida). To se, ovisno o kulturi, znatno odrazilo na pristupe suzbijanju korova. Proces ponovne procjene još nije završen.
Zbog toga će u tablicama uz herbicid, ukoliko postoji, biti naznačen datum dopuštene prodaje i uporabe zaliha. Iz tablice 1 vidljivo je da je za primjenu herbicida u kukuruzu u pre-em roku registrirano ukupno 14 djelatnih tvari. S gledišta spektra djelovanja, prvih šest herbicida namijenjeno je za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova korova (koštan, muhari, prosa, svračica). Važno je naglasiti da ovi herbicidi spektrom pokrivaju i neke važne jednogodišnje širokolisne vrste. U tablici je naznačeno da herbicidi acetoklor i propizoklor imaju dopuštenje za prodaju i uporabu zaliha do 1.04.2014.
Povlačenje s tržišta, osobito češće korištenog acetoklora, imat će znatan utjecaj na pristup suzbijanju korova u ovoj kulturi. Iako je prema dostupnim podacima još uvijek značajan promet navedenih herbicida, prema novoregistriranim herbicidnim pripravcima, prepoznatljiva je tendencija da se herbicidi više koriste u post-em roku. Što se tiče suzbijanja jednogodišnjih širokolisnih korova, u kukuruzu je registriran samo herbicid terbutilazin. Dok se linuron i flukloridon koriste u znatno manjim količinama. Ranije su korišteni u kombinacijama s atrazinom zbog učinka na rezistentne biotipove korova na atrazin.
Terbutilazin je, iako je odavno registriran za primjenu u kukuruzu, tek nakon povlačenja atrazina zbog manje ispirljivosti dobio značajnije mjesto za primjenu u kukuruzu. Herbicidi flumioksazin, izoksaflutol i mezotrion, iako su namjenjeni za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova, izdvojeni su zasebno. Zato jer djelomično suzbijaju i jednogodišnje uskolisne korove. Međutim, u slučaju jače zakorovljenosti ovom skupinom korova, treba ih kombinirati s herbicidima učinkovitim na trave. Herbicidi označeni od 13 do 19 su zapravo kombinacije navedenih herbicida. Već je poznato da se herbicidi kombiniraju zbog proširenja spektra djelovanja. Odnosno da jednim pripravkom budu obuhvaćeni svi značajni korovi na jednoj njivi.
Kombiniranje herbicida može obaviti i sam korisnik, kupovinom pripravaka na osnovi pojedinačne djelatne tvari. Zaključno za specifičnosti primjene pre-em herbicida u kukuruzu treba naglasiti mogućnost primjene određenih herbicida osim u pre-em, i u ranom post-em roku primjene.
Treba naglasiti da se post-em primjena odnosi na primjenu u vrlo ranoj fazi razvoja korova i kukuruza (do tri lista). Kasnija primjena od propisane ne postiže zadovoljavajući učinak na korove. Naime, kod kasnije primjene korovi korijenom ”pobjegnu” u dublje slojeve tla gdje su nedostupni herbicidu.
Primjena herbicida u soji
Soja za razliku od kukuruza, ima slabije kompetitivne (natjecateljske) sposobnosti, pa je i suzbijanje korova u ovoj kulturi zahtjevnije. Zbog toga su proizvođači često primorani u tehnologiji uzgoja primijenjivati herbicide i u pre-em i u post-em roku. Što se tiče pre-em roka primjene, za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova, osim acetoklora, koriste se isti herbicidi navedeni kod kukuruza. Za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova najčešće primjenjivan herbicid u soji je metribuzin.
Kako je već opisano, propisane dozacije treba prilagoditi tipu tla. Redovito se primjenjuje u kombinaciji s herbicidima za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova. Klomazon je po herbicidnom učinku i spektru djelovanja prihvatljiv herbicid. Međutim, zbog duge perzistentnosti znatno ograničava plodored (treba slijediti upute o ograničenju plodoreda). Pšenicu, koja često slijedi soju u plodoredu, nije dopušteno sijati 24 mjeseca nakon primjene propisanih doza klomazona. Drugi razlog rjeđeg korištenja ovog herbicida je naglašena hlapljivost. Naime, tijekom primjene, osobito za sunčana vremena i niske relativne vlage zraka, može doći do zanošenja na susjednu vegetaciju gdje izaziva fitotoksične učinke u vidu izbjeljivanja (bleaching).
Primjena herbicida u suncokretu
Suncokret je zbog brzog vegetativnog razvoja i snažne nadzemne mase u odnosu na korove, vrlo kompetitivna kultura. Međutim, od stadija klijanaca pa do razvoja 4-6 listova (BBCH 14-16) ima sporiji vegetativni porast. Zbog čega se ovo razdoblje u razvoju naziva kritično razdoblje zakorovljenosti (KRZ). Zbog toga je važno zaštiti usjev od korova baš u ovom razdoblju. Korovi koji niknu nakon KRZ neće nanijeti štetu usjevu.
Suzbijanje širokolisnih korova u suncokretu se gotovo i obavlja jedino u pre-em roku primjene.
Izbor herbicida protiv ove skupine korova u post-em roku je vrlo ograničen. Kako je naznačeno (*) samo flumioksazin i oksadiargil imaju dopuštenje za primjenu u ranom post-em roku. Uslijed jačih i obilnijih oborina, većina pre-em herbicida u suncokretu može ovisno o tipu tla, izazvati manje ili jače izražene fitotoksične učinke («bličing »). Kako je već navedeno, osim acetoklora, herbicidi za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova u suncokretu, isti su kao i oni koje koristimo u kukuruzu i soji. Redovito se koriste u kombinaciji s jednim od navedenih herbicida za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova (flukloridon, flumioksazin, linuron, oksadiargil, oksifluorfen). Na tržištu je gotov kombinirani pripravak na osnovi s-metolaklora i terbutilazina.
Primjena herbicida u šećernoj repi
Šećerna repa je s gledišta tehnologije uzgoja najzahtjevnija poljoprivredna kultura („princeza ratarskih kultura“). Zbog više razloga, osobito zbog niskog habitusa, suzbijanje korova u ovoj kulturi je vrlo zahtjevno. Pre-em herbicidi ne mogu zadovoljavajuće suzbiti korove te se u usjevu repe redovito provodi u više navrata i primjena post-em herbicida. S-metolaklor i s-dimetenamid suzbijaju jednogodišnje uskolisne korove.
Repa se za razliku od naprijed opisanih kultura sije znatno ranije pa u uvjetima hladnog vremena koji ne pogoduju početnom razvoju repe (od nicanje do razvoja prvih pravih listova), navedeni herbicidi mogu usporiti (zakočiti) repu u rastu. S gledišta ekologije korova, korisno je znati da jednogodišnje trave za nicanje trebaju određeni period visokih temperatura (toploljubive vrste), što je razlog da se u usjevu javljaju kasnije. To je razlog što rezidualni učinak ovih herbicida često puta ne zadovolji u suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih korova (zbog čega je potrebno primjenjivati i post-em graminicide).
Što se tiče suzbijanja širokolisnih korova, vrlo važna značajka pre-em herbicida u repi je sposobnost da osim korijenom mogu biti usvojeni i putem lista. Zbog toga se redovito koriste i u post-em roku primjene u kombinaciji s post-em herbicidima.
Spektar djelovanja
Navedeno je u uvodnom dijelu da je spektar djelovanja važna značajka herbicida koju profesionalni korisnik treba poznavati. U dosadašnjem dijelu teksta spektar djelovanja je opisan u širem smislu, s gledišta skupine korova (uskolisni i širokolisni korovi) koju herbicid suzbija. Osim po obliku lista (uskolisni i širokolisni), korove treba poznavati i po životnom ciklusu koji može biti jednogodišni i višegodišnji korovi (širokolisni ili uskolisni). Da je osjetljivost relativna, treba naglasiti stoga što je pod utjecajem velikog broja činitelja, kako je opisano u prvom dijelu teksta.
U užem smislu spektar djelovanja je popis korovnih vrsta koje pojedini herbicid suzbija na zadovoljavajućem nivou (ni jedan herbicid ne suzbija sve korove na nekoj njivi). Poznavanje spektra djelovanja pjedinog herbicida je važno za pravilan odabir herbicida, koji mora biti usklađ en sa sastavom korovne ore na određ enoj njivi. Ovo posebno dolazi do izražaja kod suzbijanja speci fičnih korova u nekoj kulturi ili invazivnih korovnih vrsta koje sve više dolaze do izražaja i predstavljaju značajan problem u suzbijanju (europski mračnjak, ambrozija, čičak i dr.). Čak što više, potrebno je razvijati gotovo zasebnu strategiju suzbijanja.
