Domovina bagrema (Robinia pseudacacia L) je istočni dio Sjeverne Amerike, no, danas je ova biljka proširena po cijelom svijetu. U Europu je stigao početkom 17. stoljeća kad je Jean Robin, vrtlar na francuskom dvoru, nabavio prve bagremove sjemenke i posadio ih u kraljevskom vrtu. Poznati botaničar Carl von Line u Robinovu čast nazvao je ovu biljku, prije poznatu kao pseudacacia, novim imenom Robinia pseudacacia. Riječ acacia dolazi od grčkog „akis“ , što znači trn, a pseudacacia znači lažna akacija i poizlazi iz sličnosti ove biljke s nekim vrsstama roda Acacia koje rastu u tropskim područjima Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije.
Bagrem naraste u visinu do 25 m, a deblo može imati u promjeru i do 90 cm. Može živjeti i do 200 godina, a svoju punu visinu dostiže s oko 40 godina. U literaturi se navodi podatak da je 2001. godine u Kew Gardenu u Engleskoj izmjeren bagrem visine čak 27 m i promjera debla od 112 cm. U nas bagrem raste samoniklo po rubnim dijelovima svijetlih šuma, a često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija jer svojim korijenjem dobro učvršćuje tlo. Zbog raskošne cvatnje i mirisnih cvjetova uzgaja se kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima i drvoredima. Sadnice bagrema brzo rastu, prvih godina čak i više od metra. Kora drveta je kod mladih stabala glatka, a kasnije postaje ljuskasta i duboko raspucana. Drvo je vrlo čvrsto i prikladno za obradu, pa se koristi za izradu stupova, vinogradarskih kolaca, parketa, namještaja, bačava i sl.
Stablo je otporno na različita onečišćenja zraka, no ima krhke i lomljive grane koje pucaju pod pritiskom većeg snijega ili jačeg vjetra. Lista potkraj travnja. Listovi su 20-30 cm dugi, neparno perasti, sastavljeni od 9 do 17 jajastih, svijetlozelenih liski, na granama smješteni naizmjenično. Palistići pri osnovi peteljke preobraženi su u dva snažna trna. Bagrem cvjeta, ovisno o staništu i nadmorskoj visini, tijekom svibnja i lipnja. Bijeli, leptirasti, mirišljivi cvjetovi oblikuju viseće grozdaste cvatove. Najčešće se konzumiraju kao delicija tako da se uvaljaju u tijesto za palačinke i prže, slično kao i cvjetovi bazge.
Ne treba ih jesti svježe u većoj količini, jer osim šećera i eteričnog ulja sadrže i neke toksične glikozide koji mogu izazvati povrćanje i proljev. Plod je crvenosmeđa, kožasta, spljoštena mahuna, 5 do 10 cm duga i 1–2 cm široka. Dio mahuna otpada nakon dozrijevanja, a dio ostaje na stablu i tijekom zime. Vise na kratkoj stapci i sadrže 4–10 sitnih, bubrežnih, tamnosmeđih i pjegavih sjemenki s tvrdom lupinom. Sjemenke sporo klijaju, ali zadrže klijavost i do 4 godine. Sadrže oko 38 posto bjelančevina i oko 13 posto masnog ulja. Konzumacija 4-5 sirovih sjemenki izaziva trovanje, a količina od 20 sjemenki može biti smrtonosna. Masno ulje iz sjemenki je gorko i može služiti samo u tehničke svrhe.
Priprema čaja: jednu čajnu žlicu suhih, usitnjenih cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode,ostaviti poklopljeno 15 minita i procijediti. Kod tegoba s dišnim organima čaj zasladiti medom od bagrema.
Sirup od cvjetova bagrema: Sastojci: 150 g cvjetova, 500 g šećera, 1 litra vode, 1 žličica limunske kiseline, 3 žlice 70%- tnog alkohola. Priprema: vodu prokuhati sa šećerom da se šećer otopi i preliti preko cvjetova bez peteljke. Dodati limunsku kiselinu i ostaviti da odstoji 24 sata. Nakon toga procijediti, dodati alkohol, promiješati i spreniti u staklenku. Po potrebi piti pola decilitra sirupa s malo vode. Od cvjetova bagrema proizvodi se eterično ulje koje se koristi u proizvodnji parfema i kozmetike.
Čaj od listova bagrema: Čaj od posve mladih, osušenih listova bagrema pospješuje izlučivanje žuči i blago snižava povišeni kolesterol. Priprema se prelijevanjem čajne žlice usitnjenih listova s 2,5 dl kipuće vode.
Bagrem u kuhinji
Cvjetovi bagrema najčešće se koriste pohani, kao ukras salatama ili dodatak prženim jajima. Beru se kad su još zatvoreni, sočni i slatki, jer već nakon nekoliko dana cvatnje postaju gorki i opori. Umaču se u smjesu za pohanje (2 jaja, 2 vanilin šećera, 100 ml mlijeka, 120 ml bijelog vina, 200 g pšeničnog brašna, žličica naribane limunove korice, prstohvat soli), slično kao i cvjetovi bazge. Prema podatcima od sjemenki se može pripremiti varivo, slično varivu od graha, a pržene i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu, no to nikako nije za preporučiti s obzirom na otrovnost sirovih sjemenki.
Maska za osvježenje kože
Izmiješati žlicu bagremovog meda sa žlicom jogurta. Masku ostaviti na licu pola sata, a zatim isprati mlakim čajem od kamilice.
Maska za uklanjanje pigmentacijskih mrlja na koži
Dobro izmiješati 1 žlicu meda bagrema i sok od pola limuna. Masu nanijeti na mrlje na koži i ostaviti pola sata, a zatim isprati hladnom vodom. Masku koristiti navečer prije spavanja.
