Rooibos čaj ili “crveni čaj ” pripravlja se od fermentiranih, osušenih i usitnjenih listova južnoafričke biljke Aspalathus linearis. Kod nas se može nabaviti tek odnedavno.

Rooibos (Aspalathus linearis )je grmolika biljka sa sušnih visoravni Južnoafričke Republike. Rod Aspalathus pripada porodici lepirnjača (Fabaceae )i broji oko 200 vrsta koje su rasprostranjene u Južnoj Africi, a jedino vrsta A. linearis ima gospodarski značaj. Plantažni uzgoj za sada nije uspio u drugim područjima, već samo tamo gdje biljka raste i samonikla. Izvanredna svojstva Rooibos čaja odavno su poznata tamošnjim starosjediocima koji su ga koristili kao osvježavajući napitak, ali i kao lijek u obliku kupki i obloga kod dojenčadi i male djece s alergijama kože, osipima i ekcemima te opeklinama od sunca. Umirujuće djelovanje na dojenčad uočile su majke kad su nakon pijenja čaja dojile djecu koja bi prestala biti nervozna, a smirili su se i crijevni grčevi.

Za širenje spoznaja o ljekovitosti Rooibos čaja zaslužan je ruski emigrant Benjamin Ginsberg. On je početkom 20.st. prvi počeo otkupljivati i pakirati taj čaj za prodaju. Godine 1930. dr. Nortier podignuo je prvu plantažu za uzgoj i doradu Rooibosa i tako je on krenuo u svijet. U posljednjih je nekoliko godina postao hit na svjetskom tržištu s izvozom u više od 130 zemalja širom svijeta. Prihvatili su ga čak i Japanci, poznati po dugoj tradiciji uzimanja čaja i probirljivosti u pogledu njegove kakvoće.

Za razliku od uobičajenog crnog ili indijskog čaja (Camellia sinensis ), Rooibos čaj ne sadržava kofein (ili prema prijašnjoj terminologiji tein) pa se može piti i prije spavanja jer djeluje umirujuće.

Količina trjeslovina je zanemariva pa njegovo pijenje ni u većim količinama ne ometa apsorpciju željeza. No zato je rooibos bogat flavonoidima, fenolima, polifenolnim kiselinama (aspalatin, katehin, luteolin, kvercetin, rutin itd.). Sadržava i polisaharide, oligosaharide i velik broj mineralnih tvari. Najnovija istraživanja potvrdila su njegovo antioksidativno djelovanje. To znači da veže na sebe slobodne radikale koji nastaju kao nusproizvod normalnih tjelesnih funkcija.

Na taj način održava zdravlje i vitalnost, usporava starenje i štiti od brojnih bolesti, pa i onih najtežih. Pomaže kod alergija na hranu, pelud te kod astme i kožnih alergijskih ekcema. Kao napitak izrazito je ugodnog okusa pa je pogodan za utaživanje žeđi u vrijeme velikih ljetnih vrućina. Budući da sadržava brojne minerale “osvježava ” organizam nakon većih fizičkih napora.

Prethodni članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Sljedeći članakSuzbijanje korova u šećernoj repi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.