U Ministarstvu poljoprivrede su, 13. studenog 2013. godine, održane dvije sjednice Stručnih savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica i uljarica na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektorima.

 

U sektoru žitarica u proizvodnji prednjače pšenica i kukuruz, u kojima smo, uz zob i mješavine, ječam i tritikale samodostatni. U sektoru uljarica, najviše se proizvode soja i suncokret s kojima smo uz uljanu repicu i ostale uljarice samodostatni u sirovini, no istaknut je problem u samodostatnosti ulja, koja je pokrivena samo sojinim i uljane repice, a ostalo se uvozi.

Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Jedna od pretpostavki za iskorištavanje navedenih sredstava je osnivanje proizvođačkih grupa i organizacija koje predstavljaju najvažniji iskorak za podizanje i postizanje konkurentnosti, ali i temelj za bolju organizaciju i zajednički nastup na tržištu u cilju unapređenja proizvodnje u sektoru žitarica i sektoru uljarica.

 

Nakon provedene rasprave i iznijetih nedostataka u sektoru, zaključeno je kako će se održati sastanak s nadležnim institucijama i javnim poduzećima po pitanju problema troškova prijevoza, izraditi analiza standarda otkupa i definirati zavisni troškovi, uz eventualnu objavu podzakonskih akata te će se pojačati kontakti s organizatorima proizvodnje s ciljem pravovremenog dobivanja informacija s terena.

Djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe će, zajedno s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, na svojim zimskim predavanjima i radionicama davati informacije o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC uvjetima) i obaveznim zahtjevima za upravljanje (SMR -ovima), s obzirom da se dio istih već provodi, a dio će se početi provoditi s 1. siječnjem 2014. godine. Pozvani su proizvođači na organizaciju i traženje održavanja sastanka/predavanja od strane Ministarstva poljoprivrede na temu sheme udruživanja – osnivanja proizvođačkih organizacija/grupa.

 

U rad Savjeta za žitarice imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede (predsjednica Savjeta zamjenica ministra Snježana Španjol i zamjenica predsjednice pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić), Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Poljoprivredne savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Poljoprivrednog instituta Osijek, GIU Hrvatsko sjeme te tvrtki Agrokor d.d., Žito d.o.o., Granolio d.d., Čakovečki mlinovi d.d., Žitozajednica d.o.o. i Podravka d.d.

 

U rad Savjeta za uljarice imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede (predsjednica Savjeta zamjenica ministra Snježana Španjol i zamjenica predsjednice pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić), Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Poljoprivredne savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, te tvrtki Agrokor d.d., Žito d.o.o., Zvijezda d.d. i Tvornica ulja Čepin.

 

 

 width=

Prethodni članakTehnika destilacije voćnih rakija
Sljedeći članakOdržan sedmi radni sastanak Stalne radne skupine za ruralni razvoj Jugoistočne Europe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.