Agencija je postala  prva institucija u RH koja je uvrštena nalistu tzv. „mandatnih tijela“ Europske unije što joj  potvrđuje stručnost i kapacitiranost  za uključenje svojih stručnjaka u davanje ekspertize u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU, kao i zemljama pristupnicama, samostalno – kao nositelj projekata ili kao zemlja -partner u  twinning out projektima.

Agencija je već zaprimila upite i ponude od nekoliko „starih“ zemalja članica da zajedno pripreme projektnu dokumentaciju za Twinning natječaje koje će EK objaviti u sljedeća dva kvartala za zemlje kandidatkinje.

Agencija za plaćanja je kroz pretpristupne programe i projekte za jačanje svojih kapaciteta te opremanje i infrastrukturu do sada ugovorila, a najveći dio već i povukla, iz EU proračuna više 15 milijuna eura (110 milijuna kuna) na ime svojih dobro pripremljenih i relevantnih projekata, a sada je došlo vrijeme da od korisnika ovakvih projekata postane nositelji ili partner u projektima – te da kroz plasiranje svojih znanja i vještina u trećim zemljama uprihodi sredstva u nacionalni proračun.

Agencija za plaćanja je uvrštena na listu mandatnih tijela preko Centra izvrsnosti i nacionalne kontakt točke za twinning out Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

 

 width=

Prethodni članakNovi uzročnik smeđe truleži koštičavog voća
Sljedeći članak11,27 milijuna kuna iz IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.