Nakon 18 natječaja za 6 akreditiranih mjera 101, 103, 301, 302, 202 te 501, u sklopu pretpristupnog programa IPARD, provedenih u protekle tri i pol godine, Agencija za plaćanja do 31.12.2013. ugovorila je 348 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,25 milijardi kuna te iznosom potpore od 704,66 milijuna kuna.

 width=  
 
Do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 335,95 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 184 završena projekta.  U 2010., prvoj godini provedbe IPARD programa isplaćena je potpora od 414,39 tisuća kuna, u 2011. – 22,34 milijuna kuna, u 2012. – 115 milijuna kuna, odnosno u te tri godine (2010. -2012.) Agencija za plaćanja isplatila je 71 završeni projekt s potporom od 148 milijuna kuna.  
Za usporedbu, nakon obrade zaprimljenih zahtjeva za isplatu završenih IPARD projekata, u 2013. godini isplaćeno je rekordnih 187,93 milijuna kuna za 113 završenih projekata, a od toga samo u prosincu 82,61 milijuna kuna.

Najviše IPARD projekata dolazi iz Istarske (48) i Osječko -baranjske županije (45).  Najbrojniji projekti (89 ugovorenih projekata) odnose se na sektor voća i povrća u  mjeri 101 (Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice) za izgradnju i opremanje objekata za skladištenje voća i povrća. Sljedeći najpopularniji sektor je ruralni turizam (47 ugovorenih projekata) u mjeri 302 (Diversifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti) u okviru kojeg se grade i opremaju objekti za pružanje turističkih ili ugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju, turistički kampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično.

Broj prijava na natječaje rastao je tijekom godina provedbe, a po prvi puta u 2013. godini u mjerama 302 i 101 traženi iznos potpore premašio je iznos raspoloživih sredstava. Taj povećani interes korisnika tumačimo kao spremnost za buduće korištenje EAFRD fonda.Europski fond za ruralni razvoj (EAFRD), koji slijedi nakon IPARD programa – hrvatskim će poljoprivrednicima pružiti puno više mogućnosti i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru. 
U prvom tromjesečju 2014. godine, raspisat ćemo po još jedan natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa, a početkom drugog polugodišta i prve natječaje za neke od mjera novog Programa ruralnog razvoja, dok će njegova puna provedba zaživjeti nakon odobrenja od strane Europske komisije.

Prethodni članak10,4 milijuna kuna iz IPARD programa za rekonstrukciju sirane
Sljedeći članakKontakt podaci za prijave u maloprodaji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.