height=U Ministarstvu poljoprivrede je, 03. veljače 2014. godine, održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektorima.

S obzirom na istaknuti problem klanja, poglavito na otocima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, razmotrile su se sve mogućnosti uvođenja fleksibilnijih uvjeta, koji bi uzgajivačima smanjili troškove i olakšali proizvodnju. U tom cilju, pristupilo se izmjeni podzakonskih akata, u skladu s europskim propisima, u pogledu zadovoljavanja minimalnih uvjeta za klaonice.
Predstavnici Ministarstva savjetovali su se s predstavnicima Republike Austrije po pitanju kvalitetnog zbrinjavanja i organiziranog otkupa vune, te je predstavnicima Saveza dostavljen kontakt otkupljivača vune i kože.
Istaknut je veliki potencijal ovčarskog i kozarskog sektora u području zaštite autohtonih proizvoda, kako u zaštiti mesa tako i u zaštiti mliječnih proizvoda. Ideja i potencijala ima, što se kontinuirano dokazuje na raznim izložbama i prezentacijama, no za pokretanje procedure zaštite potrebno je zadovoljiti osnovne kriterije.

S obzirom na uočene probleme na terenu kod prodaje mliječnih proizvoda i izdvajanja proizvodnje iz stambenih prostorija, poput proizvodnje sireva, planira se održavanje koordinacijskih sastanaka sa svim resornim inspekcijama, kako registrirani i odobreni objekti ne bi imali nelojalnu konkurenciju na tržištu. Također, u tijeku su dodatne edukacije inspektora vezano na službene kontrole za preradu mlijeka kako bi svi imali ujednačeni pristup korisnicima. S obzirom da se u siranama, u „mrtvoj“ sezoni, mogu obavljati i drugi poslovi uz poštivanje tehnoloških procesa i preklapanja perioda, predstavnici Saveza su pozvani da dostave svoje prijedloge proizvodnji koje bi se mogle odvijati, kako bi se u suradnji s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane, raspravili uvjeti i mogućnosti.

Nastavno na sve gore navedeno, ponovno je upućen apel proizvođačima na udruživanje, jer na taj način mogu efikasnije i bolje napraviti projekte za povlačenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja, prijaviti zaštitu određenih proizvoda te zajednički jače nastupiti na tržištu. Također, Ministarstvo je otvoreno za suradnju po pitanju svih neodgovorenih pitanja, tumačenja, prijedloga i sugestija te potiče sve predstavnike da daju inicijative i sugestije kao nadopunu rada Savjeta.

U rad Savjeta za ovčarsku i kozarsku proizvodnju imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede (predsjednica Savjeta zamjenica ministra Snježana Španjol, potpredsjednik Savjeta Miljenko Rakić,), Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, Saveza Udruga malih sirara RH „SirCro“ te tvrtki Vindija d.d., MI Braća Pivac d.o.o., Kurilovčan d.o.o., Ravlić, UTD, Paška sirana d.d., Mesarsko -trgovački obrt Mesnice Šakić i Sirana Gligora.

Prethodni članakImenovana nova ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište
Sljedeći članakObjavljen Registar državne imovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.