U Ministarstvu poljoprivrede održan je Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka na kojem se raspravljalo o aktualnom stanju u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda, te je prezentiran ustroj i način funkcioniranja proizvođačkih organizacija u Bavarskoj.

Tijekom 2013. godine isporuka mlijeka pala je 16,35 posto što je zabrinjavajuće, a Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa proizvođačima i udrugama, te svim stručnim službama nastoji pronaći načina da se ti negativni trendovi zaustave. Iako je generalno trend negativan, ipak je u posljednja četiri mjeseca došlo i do određene stabilizacije, te manjih stopa pada. “Pozitivno je to što je količina isporučenog mlijeka po isporučitelju počela rasti, pa je u prosincu prosječno porasla za 8,8 posto”, izjavila je na Savjetu pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić. “Ako bi se takav trend nastavio tijekom ove godine može se očekivati i rast proizvodnje”, dodala je. Udio mlijeka prvog razreda u ukupno isporučenim količinama je dodatno narastao na preko 95 posto svih količina što dodatno pojačava konkurentnost proizvođača. Zaključeno je kako su otkupne cijene mlijeka zadovoljavajuće i stabilne te su rasle tijekom cijele 2013. godine.

Ipak, ulazak Hrvatske u Europsku Uniju te promjene u izvozu na tržišta CEFTA -e ukazao je na nisku konkurentnost hrvatskog mliječnog sektora, što se posebno odrazilo u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila samo 20,3 posto što je zabrinjavajući podatak, istaknuto je na Savjetu.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi izvijestili su članove Savjeta o isplati prvog dijela poticaja te im dali sva dodatna objašnjenje oko načina obračuna svih plaćanja. Također je dana i informacija o isplati drugog dijela poticaja u 2014. godini, te načela i pravila po kojima će se potpore isplatiti u 2015. godini, kao prijelaznoj godini prije uvođenja nove Zajedničke poljoprivredne politike. Dogovoreno je da će se oko teme obračuna isplate poticaja za ovu godinu tijekom slijedećeg tjedna održati  još jedan sastanak sa proizvođačima mlijeka radi dodatnih upita i nejasnoća koje  proizvođači imaju oko isplate poticaja.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede izvijestili su članove Savjeta kako su pojačane aktivnosti i rad na dodijeli poljoprivrednog zemljišta te će se nastaviti još jačim intenzitetom kako bi stočar i proizvođači mlijeka mogli doći do neophodnih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane. Sa ciljem pomoći proizvođačima i povećanju produktivnosti u proizvodnji mlijeka sve stručne službe Ministarstva; Savjetodavne službe, HPA dodatno će se angažirati na davanju stručne pomoći i savjetovanja te prijenosa znanja na proizvođače. 

Predstavnici Udruženja bavarskih proizvođača mlijeka te bavarskog Instituta za profitabilnu proizvodnju mlijeka članovima savjeta održali su prezentaciju o načelima i načinu funkcioniranja proizvođačkih organizacija u Bavarskoj koje funkcioniraju već gotovo 40 godina. Bavarska danas ima 35.000 proizvođača mlijeka te 150 proizvođačkih organizacija koje su nakon „mliječne krize“ iz 2008. godine intenzivirale svoje djelovanje i jačanje pregovaračke pozicije prema otkupljivačima mlijeka u čemu im je pomogao i tzv. „mliječni paket“ izrađen na razini EU. Hrvatski proizvođači mlijeka poseban interes su pokazali za pravni okvir ustrojavanja i organizacije takvih proizvođačkih organizacija, te na koji se način one vrše pregovori sa industrijom oko otkupne cijene mlijeka.  

U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka – CroMilk, Udruge stočara i proizvođača mlijeka Bilogora, Udruge velikih mliječnih farmi MLIKO, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore, Savjetodavne službe, te tvrtki Agrokor d.d., Dukat mliječna industrija d.d., Meggle Hrvatska d.o.o., Vindija d.d., GIU Croatiastočar.

 

 src=

Prethodni članakNacrt novih pravila o državnim potporama
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.