Ministarstvo poljoprivrede je 28. veljače 2014. godine Europskoj komisiji uputilo četiri Zahtjeva za registraciju i zaštitu oznake poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to jedan za oznaku izvornosti za Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, a tri za oznaku zemljopisnog podrijetla za Krčki pršut, Dalmatinski pršut i Baranjski kulen.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 1151/2012 i članka 8. Zakona o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nakon što je naziv zaštićen u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju potrebnu za registraciju oznake na razini Europske unije. Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji četiri Zahtjeva za registraciju oznake na EU razini i to za slijedeće proizvode:

1. Krčki pršut – OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
2. Dalmatinski pršut – OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
3. Baranjski kulen – OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
4. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres -OZNAKA IZVORNOSTI

Europska Komisija će u roku od najduže šest mjeseci razmatrati navedene zahtjeve kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta propisane u važećim EU Uredbama.
Nakon završenog postupka razmatranja, Komisija će objaviti Jedinstveni dokument predmetnih oznaka u Službenom listu Europske unije. Tada započinje teći rok za prigovor koji iznosi tri mjeseca u kojem svaka fizička ili pravna osoba, izvan područja Republike Hrvatske, može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. U slučaju da je prigovor podnesen postupak rješavanja prigovora može najduže trajati 8 mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ukoliko se sporazum ne postigne konačnu odluku donosi Komisija. Ukoliko ne bude podnesenih prigovora ili Europska komisija odbije prigovor ili ukoliko stranke postignu sporazum, oznaka se registrira i ista se upisuje u registar Europske unije – DOOR bazu podataka.
Kada se oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijalitet registrira na razini EU to znači da je proizvod zaštićen na području cijele EU i navedena zaštita je vremenski neograničena. Na ovaj način registriran naziv proizvoda je zaštićen od svakog izravnog i neizravnog korištenja te svake zloupotrebe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda te narušavanja ugleda proizvodu.
Zaštita autohtonih proizvoda ima za cilj povećati vrijednost samog proizvoda što znači ostvariti višu cijenu na tržištu, a time povećati dohodak proizvođaču. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kvalitetu i specifičnost tog proizvoda. Nadalje, to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se proizvodi.

Prethodni članakOdržan 2. sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi povrća
Sljedeći članakPrivremeni načini odvodnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.