ZAGREB, 22. veljače 2018. –  Udruga ZG SIREK organizirala je Dan otvorenih vrata u sklopu kojeg je bio organiziran obilazak obiteljske sirane Kusanovec u Dugom Selu.  
Zagrebački friški kravlji sir „ZG SIREK“ je domaći svježi sir kojeg godinama kupujemo kod kumica na zagrebačkim tržnicama. Prije 8 godina je pokrenut projekt zaštite sira i to robnom markom to jest jamstvenim žigom imena Zagrebački friški kravlji sir „ZG SIREK“-  istaknula je Anđelka Pejaković, tajnica udruge malih sirara ZG SIREK.
Nositelj samog projekta je Udruga malih sirara Grada Zagreba „ZG SIREK“  ali u njemu sudjeluju i svi članovi Udruge malih sirara Zagrebačke županije „SIREK“ kojima je financijsku pomoć pružio Grad Zagreb uz manju pomoć Zagrebačke županije. Udruga ZG SIREK je osnovana 2008. godine i ima 17 članova, dok Udruga SIREK broji 29 članova. Od toga je njih 11 proizvođača robne marke i to 3 iz područja grada Zagreba i 8 s područja Zagrebačke županije.
U malenom mjestu Kusanovec, čije ime nosi i dugoselska sirana, dočekala nas je vlasnica OPG-a Romina Zadravec koja nas je provela kroz siranu i detaljno nam objasnila i pokazala kako se izrađuju njihovi proizvodi. Obiteljska sirana jedan je od proizvođača robne marke Zagrebački friški kravlji sir „ZG SIREK“, a vlasnica Romina Zadravec predsjednica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije „SIREK“ i predsjednica nacionalnog Saveza malih sirara RH „SirCro“. 
Vlasnica obiteljske sirane Kusanovec, Romina Zadravec istaknula je i to da njihova obiteljska tradicija proizvodnje sira traje više od sto godina te da se prenosi naraštajima. Sve vrste sireva koje prodajemo su sto posto domaći i mliječni proizvodi dobiveni od mlijeka sa naše farme. Na farmi imamo 26 krava od kojih je 15 krava muznih, a dnevno se dobije  preko 200 litara mlijeka. – dodala je vlasnica.
“Zg Sirek” je tradicionalni mliječni proizvod malih sirara sa Zagrebačkog područja, jedini domaći zagrebački sir zagrebačkih kumica sa pečatom. Istoimena Udruga malih sirara Grada Zagreba ime, porijeklo, postupak proizvodnje i kvalitetu ovog domaćeg proizvoda zaštitila je jamstveno-figurativnim žigom kao svoju marku. Potrošačima i kupcima time su zagarantirana određena svojstva proizvoda, uvjeti proizvodnje i nadzor nad njima. 
Cilj udruživanja bio je povezati male sirane s područja Grada Zagreba kako bi se sama sirarska djelatnost unaprijedila kroz zajedničko predstavljanje na tržištu te podizanje kvalitete na jednu višu razinu. Također, velika pozornost daje se i razmjeni iskustava te pružanje stručne pomoći svih članova, a sve to u svrhu promicanja i plasiranja sira kao i ostalih mliječnih proizvoda.
Danas ove dvije sirarske Udruga broje ukupno 46 članova, troje od njih su stručne osobe dok su ostali članovi KUMICE – svima poznate simpatične proizvođačice sira. One na svojim gospodarstvima najviše proizvode svježi sir i vrhnje koje se prodaje generacijama na Zagrebačkim tržnicama – za kraj nam je rekla Anđelka Pejaković.

 

 

 

 src=

 src=

 src=

Prethodni članakSmanjena radna sposobnost
Sljedeći članakTko koristi poljoprivredno zemljište- od sljedećeg tjedna bit će javni podatak
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.