Ministarstvo poljoprivrede omogućilo je korištenje nove mjere Programa ruralnog razvoja RH (M14) – Dobrobit životinja i to za govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo. Cilj mjere je osigurati poboljšane standarde u hranidbi, uvjetima smještaja, pristup ispaši i ispustu u uzgoju životinja.

 

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (NN 42/18) ta je mogućnost uvrštena u Jedinstveni zahtjev za potporu, kojeg poljoprivrednici svake godine podnose preko AGRONETA-a Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pravo na potporu za mjeru 14 – Dobrobit životinja ostvaruju poljoprivrednici koji imaju minimalno 4 uvjetna grla goveda, odnosno 5 uvjetnih grla peradi i svinja. Koeficijent za izračun uvjetnih grla za mjeru 14 nalazi se u Tablici 6.aPravilnika.Planiranafinancijska sredstva za ovu mjeru iznose 15.000.000,00 kn. Poljoprivrednici koji žele primati potporu za ovu mjeru, imaju obvezu završiti besplatnu izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od 4 sata. Izobrazbu će provoditi Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba.

Zahtjev za mjeru Dobrobit životinja može se podnositi u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  od danas, 10. svibnja, a svi oni koji su već podnijeli Jedinstveni zahtjev mogu napraviti dopunu podnesenog zahtjeva.

Kako bi informirala poljoprivrednike, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će poljoprivrednim gospodarstvima koja su potencijalni korisnici ove mjere, a kojih ima oko 15.000, poslati detaljne upute o mogućnostima i uvjetima korištenja mjere te rokovima za prijavu potpore.

 

„Od sada uzgajivači svinja, peradi i goveda imaju priliku povući dodatna sredstva za poboljšanje uvjeta držanja i uzgoja stoke na svojim farmama. Osigurali smo 15 milijuna kuna za ovu mjeru u ovom programskom razdoblju i nadam se da će naši uzgajivači ući u bar jedan od ovih modela dodatne potpore za životinje.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pregled kategorija s iznosima potpore

 

 

M 14.1.1 Plaćanje za dobrobit životinja u GOVEDARSVTU

Kategorija

Područje dobrobiti

Zahtjev

Iznos €/UG

MLIJEÄŚNE KRAVE

Poboljšana hranidba – OBA ZAHTJEVA SU OBAVEZNA

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

Kontrola plijesni i toksina

4,93

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

42,59

Obogaćivanje ležišta

27,76

Pristup na otvoreno

Držanje na ispaši

34,06

Ispust

52,10

JUNAD

Poboljšana hranidba

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

36,21

Obogaćivanje ležišta

26,14

TELAD

Poboljšana hranidba

Plan hranidbe

65,13 – neovisno o broju UG

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

10,05

Obogaćivanje ležišta

8,09

Pristup na otvoreno

Telad mora imati pristup ispustu iz staje ili se mora držati u natkrivenim boksovima s vanjskim prostorom

42,82


 

 

M 14.1.2 Plaćanje za dobrobit životinja u SVINJOGOJSTVU

Kategorija

Područje dobrobiti

Zahtjev

Iznos €/UG

ODBIJENA PRASAD

Poboljšana skrb

Zabranjeno rezanje repova

20,77

Poboljšani uvjeti smještaja

Povećanje podne površine za 10%

6,86

Prethodni članakSkupljanje praznog ambalažnog otpada SZB-a
Sljedeći članakSkupljanje abmalažnog otpada SZB za 2018.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.