Danas, 01. lipnja 2018. Europska komisija je objavila dugo očekivani paket propisa za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Reformski paket ZPP-a sastoji se od tri propisa: nove uredbe o nacionalnim strateškim planovima u poljoprivredi, nove horizontalne uredbe o financiranju iz EU fondova u poljoprivredi te uredbe kojom se modificiraju određene odredbe iz nekolicine propisa o uređenju tržišta i postupcima zaštite proizvoda oznakama kvalitete.

 

Najveća novost koju donosi reformski paket je prijedlog planiranja svih mjera poljoprivredne politike koje se financiraju iz proračuna EU (izravna plaćanja, ruralni razvoj, programi potpore u pojedinim poljoprivrednim sektorima) u okviru jednog strateškog dokumenta kojeg donosi država članica, a odobrava Europska komisija. Države članice imat će veću slobodu nego do sada u definiranju uvjeta za financiranje korisnika u skladu s potrebama svojih poljoprivrednih sektora. Istovremeno, sve mjere koje će propisati države članice morat će dati doprinos u ostvarenju zajedničkih ciljeva Europske unije, posebno onih koji se odnose na zaštitu okoliša i mjere vezane uz klimatske promjene.

 

Ministarstvo poljoprivrede pozdravlja objavu reformskog paketa te podržava njegovu osnovnu ideju pojednostavljenja ZPP-a i veće uloge država članica u razradi i provedbi poljoprivredne politike. Jedan od prioriteta novog modela potpore je generacijska obnova u poljoprivredi, što je i za Hrvatsku vrlo važno pitanje te podržavamo namjeru da se iz europskih fondova za financiranje poljoprivrede osigura veći iznos za privlačenje mladih u ovaj sektor.

 

Prijedlog reformskog paketa sada će biti upućen državama članicama, koje će ga razmotriti u okviru Vijeća EU. S obzirom na veliki broj pitanja obuhvaćenih paketom te različite uvjete u poljoprivrednoj proizvodnji država članica, mogu se očekivati dugotrajne rasprave prije postizanja dogovora o konačnom obliku zakonodavnih prijedloga koji će se primjenjivati nakon 2020. godine. Jedno od osjetljivih pitanja svakako je visina EU proračuna koji će biti na raspolaganju za poljoprivredu, s obzirom na prijedlog Europske komisije da se on smanji radi potreba financiranja drugih prioriteta. Za veći broj država članica Europska komisija predložila je manje nacionalne alokacije nego u sadašnjem proračunskom razdoblju, pa tako i za Hrvatsku, te će u predstojećim pregovorima o budućnosti ZPP-a za Hrvatsku jedan od prioriteta biti zaštita interesa naših poljoprivrednika zadržavanjem razine proračuna za poljoprivredu. 

Prethodni članakMože li se saditi orah u Gorskom kotaru?
Sljedeći članakPrijedlozi Zakona o šumama i Zakona o HPK upućeni u Hrvatski sabor
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.