Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Korov u kukuruzu smo pokušali uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok. Zanima nas koja je to vrsta korova i s kojim ga herbicidom možemo uništiti?
Korovna vrsta sa slike jest Panicum capillare – vlasnasto proso. Vrsta je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 15. st. kao ukrasna vrsta (dekoracija cvjetnih aranžmana). U Hrvatskoj se prvi put spominje 60-ih godina prošlog stoljeća. Problematika suzbijanja ove vrste usko je povezana s njenom biologijom, točnije vremenom nicanja u usjevu, ali i s morfologijom. Naime, za razliku od ostalih korovnih trava, ova vrsta prekrivena je sitnim gustim dlačicama bijele boje. Dlačice koje se razvijaju na biljci prilikom aplikacije smanjuju kontakt herbicida s biljkom. Tako onemogućuju kvalitetnu apsorpciju djelatne tvari što nerijetko rezultira lošim učinkom herbicida.
Osim morfoloških karakteristika, biologija, točnije vrijeme nicanja, doprinosi izbjegavanju herbicidnog tretmana. Prema vremenu nicanja korovnih vrsta u usjevu kukuruza. Korove dijelimo u tri skupine: rano nicajuće (npr. loboda), srednje nicajuće (npr. koštan) i kasno nicajuće. Prema vremenu nicanja proso pripada skupini kasno nicajućih korovnih vrsta. To znači da mu je za početak nicanja potrebna akumulacija temperature iznad 10°C. Loboda npr. kao ranonicajuća korovna vrsta, niče akumulacijom temperatura iznad 3°C.
Gledano kalendarski, proso započinje s nicanjem koncem svibnja, a vrhunac nicanja odvija se početkom lipnja. U tom razdoblju većina korovnih vrsta u kukuruzu već razvija nekoliko listova. Korovne trave kao što su koštan i muhar već polako ulaze u stadij busanja.
Kasnim nicanjem u kukuruzu često izbjegne aplikaciju herbicida, pa se pojava u polju može tumačiti lošijim učinkom herbicida. Kod suzbijanja ove vrste potrebno je odrediti pravovremenu aplikaciju temeljem praćenjem ponika prosa i poznavanjem razvojne faze kukuruza i razvojne faze prosa. Upravo zbog kasnog i razvučenog nicanja ove vrste herbicidi koji se primjenjuju u pre-em roku ili ranom post-em roku najčešće nisu dovoljno učinkoviti.
Stoga, ako je parcela zakorovljena s ovom korovnom vrstom, preporuka je herbicide primijenjivati u post-emergence roku. Kao i ostale korovne trave (vrste iz porodice Poaceae) i prosa u usjevu kukuruza su osjetljiva na herbicide ALS inhibitore (sulfonilureja herbicidi). Nešto manje osjetljiva je na herbicide iz skupine triketona (tembotrion i mezotrion) i to u isključivo u ranoj razvojnoj fazi (BBCH 13).
Na tržištu se nalazi dosta herbicidnih pripravaka iz skupine ALS inhibitora (foramsulfuron, nikosulfuron, tienkarbazonmetil, rimsulfuron) kao kombinirani pripravci koji uz ove djelatne tvari sadržavaju i djelatne tvari iz drugih kemijskih skupina (npr. mezotrion, izoksaflutol) koji se mogu koristiti za suzbijanje prosa.
Odluka o izboru herbicida ovisi o roku sjetve i vremenu nicanja prosa. Zatim o ostaloj korovnoj flori na parceli, ali i o vremenskim uvjetima. Osim o fazi razvoja prosa, potrebno je voditi računa i o fazi razvoja kukuruza u vrijeme tretiranja. To se posebice odnosi na nešto kasniju primjenu sulfonilureja herbicida. oNS nepovoljnim uvjetima (npr. suša) može dovesti do fitotoksičnih oštećenja kukuruza.
, ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok.){kind=link}