Oleander (Nerium oleander) je zimzeleleni grm ili manje stablo iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae). Rasprostranjen je na području Mediterana, a kod nas je samonikao kod Dubrovnika, no uzgaja se duž Jadrana.
Oleander naraste od 2.5 do 4.5 m, ponekad čak 6 metara visine. Grane su mu savitljive, glatke, svjetlo-zelene do svjetlo- sive kore, a cvjetovi su krupni, 5 cm promjera, crvene su, ružičaste ili bijele boje. Ugodnog su mirisa. Cvate od lipnja do rujna mjeseca. Plodovi su dugi 10-20 cm, sadrže dva duguljasta mjehura koji se neposredno prije otvaranja međusobno razdvoje. Plod sadrži puno dlakavih sjemenki.
Oleander otporna biljka juga
Osjetljiv je na niske temperature pa se kod nas na otvorenom uzgaja duž Jadrana dok se u kontinentu uzgaja kao lončanica koja se tijekom hladnijih mjeseci unosi u kuću. Može podnijeti do – 5 °C, a kratkotrajno čak do – 10 °C. Dobro podnosi gradska onečišćenja i nalete vjetra. Vrlo je otporan na sušu premda vlažna tla i navodnjavanje stimuliraju rast. Položaj s puno sunca je potreban za dobru cvatnju. U sjeni će biljka izrasti izdužena i slaba te će proizvesti manje cvjetova. Što se tiče hranjivosti tla, nema velikih zahtjeva. Uspijevat će i na siromašnim, pjeskovitim, suhim tlima. Podnosi širok raspon pH vrijednosti tla, od 5.0 do 8.3.
Biljka ima raširen korijenov sustav i često se koristi za stabilizaciju tala u toplim krajevima. Kako dobro podnosi onečišćenje tla, često se sadi kao slobodnorastuća živa ograda uz prometnice, ali i na privatnim i javnim zelenim površinama, samostalno ili u grupama. Može se saditi i na terenima izloženim utjecaju mora odnosno soli budući da spada u kategoriju umjereno otpornih vrsta što se tiče uvjeta pojačanog saliniteta.
Koristite rukavice!
Vrsta se može razmnožavati sjemenom ili reznicama. Sjeme se skuplja odmah nakon otvaranja ploda kako ga ne bi raznio vjetar. U uvjetima našeg priobalja, sjeme dozori i može se koristiti za razmnožavanje. Sije se na dubinu od 1 cm. Nicanje će se javiti kroz tjedan dana na temperaturi 23-25 °C. Između sjetve i pojave mladih listova proći će oko 40 dana. Razmnožavanje sjemenom ne daje biljke identične majčinskoj biljci tako da se za dobivanje identičnih biljaka koristi vegetativno razmnožavanje reznicama. Obično se koriste vršne, zelene reznice uzete u proljeće ili poluzrele reznice uzete u jesen. Reznice se uzimaju od zdravih, dobro razvijenih matičnih biljaka. Budući da se radi o otrovnoj biljci, preporučuje se korištenje rukavica u radu.
Dužina reznica se kreće od 10 do 50 cm, najčešće su one duge oko 20 cm. Rez se provodi oštrim škarama, neposredno ispod nodija (zadebljanje na sabljici na kojem se nalaze listovi). Donji listovi na reznici se odstrane, ostavljaju se samo vršni listovi koji se prikrate na trećinu kako bi se smanjio gubitak vlage transpiracijom. U ovoj fazi, reznice se stavljaju ili u staklenke napunjene vodom ili se posade u supstrat za ukorjenjivanje. Kao supstrat za ukorjenjivanje može se koristiti smjesa treseta i perlita u omjeru 2:1. Za bolje ukorjenjivanje preporučuje se stvaranje uvjeta staklenika na način da se na posude s reznicama stave plastične, prozirne vrećice koje će zadržati vlagu koja je oleandru potrebna za stvaranje korijenja.
Do ukorjenjivanja bi trebalo doći kroz 6 do 8 tjedana. Reznice uzete u proljeće možemo presaditi na otvoreno u jesen iste godine dok će one koje su bile uzete jesen, biti spremne za sadnju vani u proljeće sljedeće godine.
Prirodni insekticid
Oleander spada u skupinu vrlo otrovnih biljnih vrsta. Otrovna je, ali ujedno i ljekovita biljna vrsta čiji se pripravci koriste u liječenju srčanih tegoba. Otrovni su svi biljni dijelovi, biljka sadrži brojne toksične spojeve, između ostalog neriin i oleandrin, kardiotonične glikozide. Najveća razina glikozida se nalazi u korijenu i sjemenkama. Oleandrova kora pak sadrži rosagenin koji je poznat po svom djelovanju sličnom strihninu. Otrovan je svjež i sušen oleander pa čak i dim koji nastaje sagorjevanjem drva oleandra budući da vrućina ne deaktivira glikozide. Zabilježeni su i slučajevi trovanja medom kad su pčele posjećivale cvijet oleandra te trovanja mesom nabijenim na ražnjiće od oleandrova drva. Biljni sok može prouzročiti iritaciju kože te alergijske reakcije. Konzumacija utječe na gastrointestinalni sustav, srce i centralni živčani sustav.
Simptomi se javljaju četiri sata nakon konzumacije i uključuju: mučninu, povraćanje, grčeve, proljev, konfuziju, slabost i vrtoglavicu. Jedan list je dovoljan da prouzroči smrtne posljedice kod djece. Osim na ljude, djeluje toksično i na veći broj domaćih životinja, npr. na konje, ovce, koze, magarce, mačke, pse, guske, pure ali i medvjede. Letalna doza za konje i stoku je 30-50 mg/ kg tjelesne težine odnosno 10 do 20 listova je dovoljno za odraslog konja. Zbog svog djelovanja na životinje, pripravci od oleandra se koriste kao otrov za štakore i prirodni insekticid.
